ra guvernera Željka Rohatinskog

Sekuritizacija se primjenjuje od godine 1970. u SAD-u na planu hipotekarnog kreditiranja, automobilskih zajmova, potraživanja po kreditnim karticama, leasing potraživanja, sve do sekuritizacije svih oblika kredita ili cjelokupne aktive. Sekuritizacijom se klasični oblici potraživanja mijenjaju u nove odnose zaduživanja, vrijednosnica. One su osigurane aktivom. Sekuritizaciju su razvile financijske organizacije i velike korporacije da bi iz bilance izvukle potraživanja podložna promjenama kamatnih stopa, kreditnom riziku i sl. Jednostavno rečeno, objašnjava Velimir Šonje iz tvrtke Arhivanalitika, sekuritizacija je pretvaranje nelikvidne financijske imovine u likvidnu, pri čemu nelikvidna financijska imovina najčešće služi kao osiguranje za izdavanje vrijednosnih papira. Poslovi sekuritizacije koriste tvrtkama, jer lakše dolaze do likvidnih sredstava, investitorima koji mogu kupovati novi vrijednosni papir, bankama koja lakše mogu upravljati kapitalom i likvidnošću te državi koja ima novi instrument za financiranje infrastrukturnih projekata.

Posljedica rasta neto duga je mjera HNB-a kojom se smanjio postotak pokrića devizne pasive likvidnom aktivom s 35 na 32 posto.

Kreditni potencijal može se povećati i zadržavanjem dobiti u zemlji. To je već učinila PBZ i izbjegla trošak od 72 posto.

Rezerve (17 posto) i graničnu stopu obvezne rezerve (55 posto), odnosno izbjegavaju trošak od 72 posto koji bi morale platiti da su taj novac uvezle, objašnjava analitičar u riznici Hypo Alpe Adria banke Hrvoje Stojić.

Bez obzira na mjere HNB-a, čiji je konačni cilj usporavanje rasta vanjskoga duga, on ne pokazuje zadovoljavajuće zaustavljanje. Porastao je prošle godine na 25 milijardi eura, a najveći pritisak bio je potkraj godine, kada su banke povećale zaduživanje stopom od visokih 20 posto, iako je bila zacrta na približno 13 posto. Trend rasta duga od kraja prošle godine nastavlja se i početkom ove godine.

Nove mjere HNB-a, budu li potrebne, vrlo su neizvjesne i u Središnjoj ih banci ne žele iznositi. No, prema nekim ranijim najavama guvernera Željka Rohatinskog ove bi godine mogla nastupiti mjera kojom bi svi devizni plasmani banaka klijentima trebali imati pokriće u devizama na računima klijenata, a što bi u konačnici za banku značilo potrebno povećanje rezervacija putem povećanja kapitala. Prema nekim informacijama, polovinom godine trebali bi se usuglasiti mehanizmi o praćenju tog pokrića. Prema mišljenju Hrvoja Stojića ta bi mjera mogla biti udarac za mala i srednja poduzeća, koja su najveći izvor zapošljavanja, s obzirom na to da nemaju dovoljno deviznih prihoda, pa bi zbog toga mogla biti i uskraćena u kreditiranju. Također, viceguverner HNB-a Relja Martić podsjeća i na mjeru kojom neće smanjiti stopu obvezne rezerve bankama na 16 posto ne budu li se pridržavali rasta plasmana od planiranih 12 do 13 posto.