Referencija iz suradnje s HP-om

Na takozvane usluge lokalizacije, dakle, prevodjenje upustava i prilagodbi proizvoda potrebama domaćeg tržišta. Jedan od njihovih prvih prevodilačkih projekata bio je glasoviti priručnik Windowsa za neznalice.

Prvi njihovi projekti programskih rješenja bili su namijenjeni farmaceutskoj industriji, a kako je bila riječ o uspješnom informatičkom proizvodu, Continuum je uskoro zauzeo vodeće mjesto u broju klijentele iz farmaceutike.

Taj oblik softverskog rješenja ponajprije služi koordinaciji između menadžmenta i prodajnog predstavnika neke farmaceutske tvrtke ili ljekarne. Program omogućava da svi podaci vezani uz prodaju i nabavu lijekova budu dostupni u bilo kojoj poslovnici tvrtke te da se na taj način jednostavno nadzire poslovanje kao i rad djelatnika unutar tvrtke – objašnjava Vlašić.

Iz područja farmaceutike Continuum izdvaja dobru suradnju s Belupom kao značajnim korisnikom svojih usluga.

Svojim programskim paketima Continuum se iskazao i u zdravstvu, iako na tom tržištu ima ozbiljnih konkurenata. Valja istaći da se izrada softver koji će pokrivati rad u laboratoriju. Naime, tim kompjutorskim programom ubrzala se komunikacija laboratorija i liječnika. Tako je liječniku omogućeno da bude u neposrednoj vezi s laboratorijem te da u što kraćem roku dobije rezultate sa što preciznijim vrijednostima kako bi što brže i točnije određio dijagnozu pacijenta.

Najznačajnijim projektom Hercigonja i Vlašića drže CroDiab NET, sustav za praćenje skrbi na nacionalnoj razini za osobe sa šećernom bolešću, koji razvijaju sa sveučilišnom klinikom Vuk Vrhovac i tvrtkom Novo Nordisk.

O uspješnosti ovog programa najbolje govori činjenica da se poboljšala skrba za obolele od dijabetesa. Prema Hercigonjinim riječima, kompjutorski je program oboljelima omogućio podrobniji uvid u sve pojedinosti u vezi s bolešću, lijekovima, liječenjem, načinom skrbi, programima koje nudi pojedina ustanova te brži i jednostavniji kontakt s liječnicima.

Osim izrade softverskih rješenja, za koju je nominalno zadužen Hercigonja, Vlašić vodi drugu poslovnu domenu – lokalizaciju proizvoda.

Prevodimo tehničku i informatičku dokumentaciju te upustva vezana uz hardverska i softverska rješenja kao i operativne sustave – kaže Vlašić.

Potkraj prošlog stoljeća, informatička je literatura na domaćem tržištu oskudijevala stručnim hrvatskim prijevodima engleskih tehničkih termina. Ulaskom u poslovnu suradnju s Hewlett Packardom, Continuum je dobio odličnu referenciju za plaširanje vlastitog proizvoda lokalizacije i u drugim tvrtkama. Continuumov je stručni tim tako pristupio prevodjenju softvera, elektroničkih upustava, internetskih stranica, priručnika, stručne literature u različitim elektroničkim formatima. Zahvaljujući suradnji s HP-om, danas su postali ključni partneri za lokalizaciju proizvoda tvrtki poput Microsofta Hrvatske, Nokie Mobile Phonesa, Adobe Systema, Recognita Corporationa…

Osim inozemnih klijenata Continuum ističe vrlo dobru suradnju s izdavačkom kućom Algoritam, u čijoj biblioteci i danas zatičemo prve primjerke Windowsa za neznalce proizašle iz Continuumove prevodilačke radionice.

U svojoj radionici također prevode i kompjutorske programe i uputstava na bosanski, srpski te na albanski jezik. Doživljavajući cijeli informacijski sustav kao homogenu cjelinu, Continuum se nije ograničio samo na područja softverskih rješenja i lokalizaciju nego nastoji klijentu ponuditi potpunu uslugu – od predlaganja, izrade operacijskog sustava, njegove instalacije, osposobljavanja hardversko-softverske infrastrukture do osposobljavanja klijenta za rad. A klijente treba znati zadržati, s obzirom na to da je konkurencija jaka i prodorna. Vlašića i Hercigonja ipak ne plaši raznolik domaće tržište.

Svjesni smo prisutnosti velikih koji su uvijek na prvome mjestu pri diobi kolača kad je riječ o dodjeli natjecanja za velike projekte, a znamo i da se teško infiltrirati na tržište državnih tvrtki – kaže Hercigonja.

Ipak, tvrde da se ne osvrću na moguće monopoliste i svjesni su da im u tome Continuum ne može konkurirati. Dvojac objašnjava da za ulazak u velike projekte, na čiju se realizaciju isplativosti treba čekati, nema financijsko zaleđe kojim bi pokrivali redovne rashode tvrtke. Zato su usredotočeni na postojeće manje programske proizvode, koje izvode u kraćem roku, polako prodirući na tržište na koje mu su se već afirmirali, kao što su farmaceutika i zdravstvo te poslovna suradnja sa spomenutim inozemnim partnerima.

Ulaganje u nove projekte uvijek je određen poslovni rizik za koji tvrtka treba biti financijski sposobna te u slučaju neuspjeha nastaviti s modifikacijama do prvoga konačnog proizvoda koji će ostvariti profit – objašnjava Vlašić.

Na uvriježeno pitanje boje li se ulaska u Europsku Uniju vodstvo Continuuma odgovara nježno. Štoviše, nadaju se da će Hrvatska svojim članstvom u EU dovesti u red i informatičko tržište koje je za manje tvrtke prilično trnovito. Do ulaska će nastojati učiniti potpuni proboj na istočno tržište, gdje im je zasad jedino predstavljenje u Beogradu. S obzirom na to da je plaćena moć susjednog partnera mnogo niža od hrvatskog standarda, zasad su tamo pokrenuli poslove manje financijske isplativosti. Hercigonja jedino globalizaciju doživljava kao moguću opasnost koja bi se mogla ispriječiti u radu, budući da će se uvjeti i pravila poslovanja ujednačiti i bit će prisiljeni tome se prilagoditi.

Kao što ih ne brine konkurentska utrka na tržištu, mali značaj pridaju i marketinškom dijelu poslovanja. Priznaju da im je nedostatak neredovno ažuriranje internetske stranice kao i oglašavanje, s kojim se, zbog potpunog angažmana u operativnom dijelu posla, još nisu uhvatili u koštar. No, nekromno tvrde da poslovne ponude i projekte dobivaju u kontinuitetu, jedan za drugim, što je prema njihovu mišljenju možda najbolja promidžba kvalitete rada Continuuma. Tvrtka broji 22 zaposlenih mladih ljudi u dobi između 25 i 35 godina. Hercigonja i Vlašić smatraju da je snaga uspješne tvrtke upravo u svježim i kreativnim umovima, koji se mogu predati poslu. I sami provode sedamdesetak sati tjedno u uredu na Črnomercu, u Kosirnikovoj ulici, ne ostavljajući nijedan dan za odmor.

Svjesni smo da se povremeno moraju napuniti baterije i da smo u osmu godinu rada ušli bez predaha. No, s obzirom na to da smo zadovoljni dosadašnjim rezultatima, ove smo godine konačno odlučili uzeti koji dan slobodno – zaključuju Hercigonja i Vlašić.