Home / Tvrtke i tržišta / Samo jedan hrvatski izlagač na CeBIT-u

Samo jedan hrvatski izlagač na CeBIT-u

Ove je godine na CeBIT-u nastupila samo jedna tvrtka iz naše zemlje – C2 iz Labina koja je zakupila rudimentarno uređen štand veličine tridesetak četvornih metara. Iz Slovenije je stiglo desetak, a iz Srbije i Crne Gore dvadesetak kompanija. Hrvatska gospodarska komora ove godine nije organizirala dolazak domaćih informatičara na najveći tehnološki sajam na svijetu.

Labinjani su zapravo inovatori s jednim proizvodom – bežumnim, u stil ugrađenim računalom, koji su, revoluirani nedostatkom potpore državnih institucija (i Komore i Ministarstava), na CeBIT odlučili doći sami i vlastitim sredstvima. To je bio prilično smijan potez jer troškovi te avanture nisu bili maleni – četvorni metar štanda na najvećem informatičkom sajmu stoji 295 eura, režije (struja, voda, internet) plaćaju se unaprijed, a do Hannovera udaljenog 1.500 kilometara treba doći, boraviti ondje tjedan dana i vratiti se, a uz to platiti i špediterske troškove. Veći broj izlagača iz susjednih zemalja djelomično duguje zahvalnost Microsoftu koji je sudjelovao u troškovima nastupa tvrtki partnera. Pitanje je zašto tu mogućnost nisu iskoristili hrvatski partneri te korporacije te je li im to uopće bilo ponuđeno.

Kako je na CeBIT-u ove godine nastupilo gotovo tri stotine tvrtki iz tranzicijskih zemalja Srednje i Istočne Europe, dakle, iz naše gospodarske regije, koje su svoj dolazak objasnile činjenicom da znanjem i cijenama mogu konkurirati bilo kojoj IT kompaniji sa Zapada i Dalekog istoka, moramo se upitati je li moguće da Hrvatska ima samo jednu informatičku tvrtku koja se može boriti na svjetskim tržištima. Ili je dovoljno ‘luda’ da to učini? Tvrtka C2, koja je svoj proizvod krstila imenom ‘lediram’ (izvedeno iz latinske riječi za drskost), uskoro će se preseliti u Njemačku u kojoj je pronašla partnera za proizvodnju svog uređaja.

Bežumno računalo u stolu, proizvod C2 iz Labina, jedinog hrvatskog izlagača na CeBIT-u (glavne su teme RFID tehnologije i sigurnost), ‘Digital Equipment & Systems’ (HD-TV i mobilni uređaji za pohranu podataka), ‘Communications’ (VoIP i bežični svijet), ‘Telematics, Navigation and Logistics’ (konvergencija mobitela i televizije), ‘Banking & Finance’ te poseban tematski paviljon posvećen geoinformacijskim sustavima – ‘Geo-Information Systems’. Tu je i ‘eHealth’ (koji se bavi primjenom ICT tehnologija u zdravstvu) te još ‘Public Sector Parc’ u kojem su predstavljene tehnologije za državnu upravu.

Najveći štand na sajmu imao je Deutsche Telekom – bio je to prostor veličine dvaju nogometnih igrališta. Štand je bio kolaž novih usluga svih DT-ovih podružnica – tvrtki T-Systems, T-Online (internetska televizija) i T-Mobile (primjerice, usluga prebacivanja poziva s mobilnog telefona na fiksnu liniju kad ste kod kuće i u svom kvartu) koje su okupljeno mnoštvo svakih dvadeset minuta predstavljale televizijske zvijezde s RTL-a, VOX-a i drugih njemačkih postaja. Sve je bilo uređeno u kontekstu predstojećega svjetskog nogometnog prvenstva.

Svake godine CeBIT posjeti cijeli niz lidera svjetske informacijske i telekomunikacijske industrije. Tako su ove godine nastupili Anand Chandrasekher, potpredsjednik najvećeg svjetskog proizvođača čipova tvrtke Intel, Guerrino De Luca, direktor tvrtke Logitech, a na otvaranju je govorio Arun Sarin, predsjednik Uprave Vodafonea, najvećeg svjetskog operatora mobilnih komunikacija.

Posebnost ovogodišnjega CeBIT-a i ono po čemu se taj sajam razlikuje od svih prethodnih dio je posvećen digitalnom načinu života. Jedan veliki paviljon bio je posvećen izložbi ‘Digital Living’. To je tehnološko okružje namijenjeno entuzijastima u kojem su svoje novitete predstavile tvrtke Deutsche Telekom, Ericsson, Fujitsu, Siemens Computers, Intel, LG, Metrogroup, O2, AMD, Microsoft, Panasonic, Samsung, Sharp, Sony i druge. Glavna tema te izložbe u izložbi predstavljanje je mogućnosti koje pružaju razni uređaji kada se koriste zajedno. To je učinjeno u nekoliko tematskih cjelina – mobilne komunikacije i infrastruktura te televizija, zabava, kompjutori i igre.

U cjelini nazvanoj globalna odgovornost održavaju se predavanja i prezentacije pod temom ‘misli i djelovati na razini mreže’. Koliko je sve to otišlo daleko, može se vidjeti i po tome što se unutar toga segmenta održava i izložba ‘Globalna etika’ tijekom koje je najveći protestantski teolog i najveći oponent Josepha Ratzingera, najvećeg katoličkog teologa i sadašnjeg pape, Hans Küng održao predavanje pod nazivom ‘Čovjek ne živi samo od tehnologije’.