Na nas su sada oko bacile čvrste, zdrave i konkurentne tvrtke, austrijski Christof i članice hrvatskog konzorcija Dalekovod, Konstruktor i IGH. Nadam se da će većinski vlasnik pri odlučivanju o tim ponudama reagirati brzo i kvalitetno, ne čekajući na privatizaciju drugih dijelova holdinga.
Najprepoznatljiviji brand Slavonskog Broda i šire regije već punih osam desetljeća sigurno je Đuro Đaković-Montaža d.d. Unatoč dva ozbiljna poslovna udara u posljednjih 16 godina (programirani stečaj 1990. i potres zbog likvidacije Babcock Borsiga 2002.), Montaža je uspjela održati lidersku poziciju u Hrvatskoj, ali za snažniji razvojni iskorak nedostaju joj nova tržišta i ulaganja u tehnologiju i školovanje stručnjaka. Upravo to u godini koja se ocjenjuje prijelomnom, zbog najavljenje privatizacije Holdinga Đuro Đaković, već nudi nekoliko vrlo ozbiljnih strateških partnera. No još je potpuno neizvjesno hoće li Holding kao većinski vlasnik znati prepoznati Montažine prilike iz snova, ili će po mnogo čemu vodeća tvrtka grupacije biti stavljena na čekanje s ostalih sedam poslovno gotovo nepovezanih društava. Hoće li najbrži vagon Đurine kompozicije morati čekati najsporijega, a privatizacija umjesto regate odvijati se poput konvoja? Znajući za poslovičnu sporost i tromost većinskih državnih vlasnika u ĐD-holdingu sve mogućnosti ostaju otvorene.
Nakon gorke epizode s Babcockom, kornilo Montaže prije četiri godine od iskusnog Vlatka Blekića preuzeo je pedantni financijer dipl. oec. Đanko Katić. Bivši vršni gimnastičar morat će i u najvažnijem poslovnom ispitu dokazati umjehost s kojom je vježbao na najzahtjevnijoj spravi, konju s hvataljka, održavajući ravnotežu što bržim i gracijskim pokretima.
-
Je li vas iznenadilo zanimanje za preuzimanje dvojice ponudača, austrijskoga Christofa i hrvatskoga graditeljskog cluster-a, i to prije nego što su bili poznati modeli privatizacije grupacije Đuro Đaković?
-
Kad je riječ o ponudi Christofa, zanimanje je očito sazrijevalo tijekom višegodišnje suradnje s tom tvrtkom, koja je i nama otvorila nove vidike i perspektive. Austrijanci u Brodu praktično imaju tri različita interesa. Uz suradnju s Montažom namjeravaju preseliti dio proizvodnje komponenti iz Austrije budući da Slavonski Brod uskoro dobiva i riječnu luku, pa nude i projekt biodiesela. Zajedničku suradnju na razini montažne djelatnosti bili bi spremni pojačati participacijom u vlasničkom udjelu u Montaži, od nekih pet ili deset posto, kako bi se kvalitetnije povezali. Strateškim povezivanjem poraslo bi i njihovo zanimanje za naši veći angažman u Austriji. Posljednjih godina austrijsko tržište za nas je drugo po važnosti u EU, a lani smo na njemu realizirali 1,3 milijuna eura. Suradnju s njihovom montažom kao partneri na nizu projekata u Austriji. Zahvaljujući Christofu uspjeli smo lani ući u potpuno zatvorenu zonu Beča, prvi put u petrochemijski kompleks OMV-a u Beču, i odraditi poslove što je za nas bila značajna referencija.
Našu suradnju lani je okrunilo osnivanje zajedničke tvrtke u Brodu, pa bi se sada ona trebala značajno proširiti i izmijeniti, ali to je predmet pregovora Christofa s našim većinskim vlasnikom Holdingom.
-
Kako objašnjavate interes za strateško povezivanje u hrvatski graditeljski cluster, pri čemu Dalekovod, Konstruktor i IGH žele kupiti kontrolni paket (25 posto plus jednu dionicu) Montaže tražeći da većinski udjel ima menadžment i mašini dioničari?
-
Očito, došlo je vrijeme okupljanja hrvatske operativne, za razliku od razdoblja žestoke i zdrave konkurencije. Vrlo je zanimljivo da društva s kojima smo se nekoliko puta susretali kao konkurenti na gradnji autocesta u Hrvatskoj u svom razvoju prepoznaju i nas kao atraktivnog strateškog partnera. To svima otvara prostor za zajedničke pripreme za regionalni ili nastup unutar Hrvatske na novim projektima na kojima bismo mogli lakše, kvalitetnije i bolje konkurirati inopartnerima. Prije svega mislim na prugu Rijeka-Botovo, kanal Dunav-Sava, hidroelektrane, koridor 5C, mostove Pelješac i Ston, plinofikaciju i ostale projekte.
-
Kako ste se većinskom vlasniku, holdingu, očitovali na to pismo namjere?
-
Ocjenili smo ga pozitivnim. Kad bi došlo do strateškog partnerstva, naši Sektor čeličnih konstrukcija konačno dobio pravu fiziomiju i tržišno bismo stabilizirali proizvodnju. Nakon toga slijedi iskorak u razvoju, pri čemu ćemo ulaganjem u opremu podići produktivnost, sniziti cijenu i postati konkurentniji u proizvodnji čelika u Hrvatskoj i izvozu, a u svakom ćemo slučaju povećati zaposlenost. Podizanjem konkurentnosti našeg čeličnog mogli bismo plasman proširiti i dalje nego što je, recimo BiH, možda bismo mogli ući i u Norvešku… U tom slučaju Dalekovod neće razvijati proizvodnju težih konstrukcija kakvu mi imamo, a mi ćemo je dići na višu razinu i zajedno s njima moći konkurirati u inozemstvu. Mi ‘kašljemo’ u dijelu čelika, ovog ljeta nećemo moći nastaviti proizvodnju, stalno u razvojnom smislu idemo gore-dolje.
