Home / Biznis i politika / Dioba suvlasničke zajednice

Dioba suvlasničke zajednice

Planiram pokrenuti postupak diobe suvlasničke zajednice nekretnina isplatom, jer imam suvlasnički dio koji je više od 9/10 idealnog dijela cijeline. Zabrinuta sam kako da se zaštitim od mogućih otuđenja protustranke za vrijeme postupka, koji će sigurno trajati mjesecima i godinama.

Pitanje je jako dobro postavljeno, jer postupak razvrgnuća i odluka u tom postupku ima smisla samo i isključivo ako se mogu provesti u zemljišniku općinskog suda u mjestu gdje se nekretnina nalazi. Mi savjetujemo da se svakako istodobno s predajom prijedloga radi diobe preda i prijedlog zemljišnoknjižnom sudu radi zabilježbe pokrenutog postupka, čime se postiže učinak erga omnes (protiv svih), što znači da se, iako nije moguće spriječiti raspolaganje za vrijeme postupka, učiniti sudske odluke protežu i na sljednike osoba protiv kojih je postupak pokrenut.

U prijedlogu se treba pozvati na Zakon o zemljišnim knjigama, i to upravo na čl. 81. ZZK-a koji u prvom stavku opisuje što je zabilježba spora, odnosno da je to upis na osnovi kojeg je vidljivo kako se u vezi zemljišnoknjižnog prava vodi pred sudom ili drugim nadležnim tijelom postupak čiji bi ishod mogao utjecati na uknjižbu, pripadanje, opseg, sadržaj ili opterećenje toga prava. U drugom stavku istoga članka navodi se što je učinak zabilježbe – pravomoćna presuda donesena povodom tužbe djeluje i protiv osoba koje su stekle knjižna prava pošto je prijedlog za zabilježbu spora stigao zemljišnoknjižnom sudu, a isto vrijedi i kad je zabilježbom spora učinjeno vidljivim da se vodi postupak pred drugim nadležnim tijelom o čijem ishodu ovisi knjižno pravo.

Međutim moramo upozoriti da postoje neke sudske odluke prema kojima se ne može koristiti navedeni put ako je riječ o izvanparničnom postupku, nego samo ako je riječ o parnici (od sudskih postupaka), a može se koristiti u drugim postupcima kod drugih tijela koja donose odluke koje se označavaju kao rješenja, navodno s uporištem u tome što je u stavku drugom umjesto riječi odluka (što bi bilo pravilno) riječ presuda (što je uži pojam). Vjerujem da je to potpuno pogrešno tumačenje navedenoga članka, do stupnja da bi moglo potaknuti oštećenika na postavljanje odštetnih zahtjeva zbog nezakonitog rada suda. Naime, zakonom se želi postići samo jedno: spriječiti manipuliranje za vrijeme postupka koje i postupak i sudska odluka može učiniti neprovedivim. Ako je tome tako (a sigurno jest) tada jedna nes(p)retna formulacija drugog stavka nije i ne može biti dostatna da se odbije zabilježba spora kad je riječ o izvanparničnom postupku.