Lošiji makropokazatelji

U samo osam dana indeks Ruske burze pao je osam posto, pad je sredinom ožujka zabilježila i Istanbulska burza, dok najveće turbulencije vladaju na bliskoistočnim burzama.

Analitičar Brunswick UBS-a u Moskvi Nick Morhoff kaže da okruženje tzv. BRIC tržišta u razvoju (Brazil, Rusija, Indija i Kina), u koje investitori posljednjih godina ulažu goleme sredstva, može dovesti do skorog pregrijavanja tih tržišta, ali da to i nije neminovno.

No, Putinovu administraciju brinu i neki makroekonomski pokazatelji. Naime, inflacija je u veljači bila viša od Vladinih predviđanja, a rast potrošačkih cijena iznosio je iznenađujuće visokih 4 posto. Potrebne su hitne mjere za smanjenje inflacije i provedbu strukturnih reformi, inače Rusija neće moći ostvariti gospodarski rast veći od 5 posto ove godine. Prošle je godine rast iznosio visokih 6,4 posto. Ministar financija Aleksej Kudrin dodaje da bi ovogodišnja stopa inflacije mogla doći do 8,5 posto, što bi bilo gotovo 50 posto više nego prošle godine kad je iznosila 5,5 posto.

Međutim, ima i drukčijih mišljenja. Tako predsjednik ruske Federalne agencije za financijske usluge Oleg Vijugin smatra da će reformirano rusko tržište kapitala u sljedećih nekoliko godina moći ući u otvorenu tržišnu utakmicu i s najvećim europskim rivalima poput Londonske burze. Naime, velike ruske kompanije trenutačno planiraju inicijalne javne ponude (IPO) na stranim tržištima jer domaće još smatraju nedovoljno transparentnim. Ruska je Vlada nedavno usvojila dvogodišnju strategiju za financijska tržišta koja će se ponajprije koncentrirati na moderniziranje infrastrukture, privlačenje stranih institucionalnih investitora i povećanje zaštite investitora. Tome će svakako pridonijeti i zakonska odredba prema kojoj ruske kompanije IPO ne mogu provoditi samo na stranim burzama već u najmanju ruku i u Rusiji i u inozemstvu. K tome je postotak kapitala koji se može skupiti u inozemstvu smanjen s 40 na 25 posto. Potencijal ruskog tržišta time je postao još veći.

Tržišna kapitalizacija Ruske burze sredinom ožujka iznosila je oko 604 milijarde dolara, što je gotovo 79 posto ruskog BDP-a. Sredinom ožujka sličan se pad dogodio i na još jednom tržištu u razvoju – Istanbulskoj burzi. Tako je 15. ožujka Istanbulska burza (IMKB) pala čak 3,25 posto. Sutradan je pad iznosio daljnjih 3,53 posto i strahovanja mnogih analitičara su se obistinila. Sve je uzrokovala velika rasprodaja dionica od strane stranih ulagača te neizvjesnost u pogledu izbora novog guvernera Turske središnje banke. Najveće su turbulencije ipak zabilježene na burzama u bliskoistočnom zaljevu. Tržišta dionica u bliskoistočnom zaljevu i u Egiptu pretrpjela su od 13. ožujka goleme gubitke, uzrokovane prosvjedima u Kuvajtu, što je potaknulo neke analitičare da prognoziraju burzovne krahove nakon solidnoga petogodišnjeg uzleta cijena tamošnjih dionica. Tržišna kapitalizacija na zaljevskim burzama toga se datuma spustila ispod 1.000 milijardi dolara, otprilike 150 milijardi manje nego u 2005. godini, a više od 250 milijardi ispod vrhunca u veljači ove godine. Podsetimo, prošle godine arapsko tržište glasilo je za jedno od najprosperitetnijih tržišta kapitala. Dok se na drugim tržištima rast bilježio u okviru neznatnih jedan ili dva posto, ulagalo se u Dubaj i Aman, gdje je gospodarstvo doživljavalo najveći procvat ikada. Saudijska burza dnevno okreće golem kapital, a ulagači su dosad hrlili s investicijama.

Gubici na burzama u toj regiji pripisuju se ponajprije lančanoj reakciji povlačenja velike količine novca saudijskih ulagača s bliskoistočnih tržišta kojim su ovi htjeli pokriti gubitke nastale na domaćem tržištu. Danas gotovo 60 posto saudijskih ulagača čine mali ulagači koji ovise uglavnom o spekulacijama, a ula-