Home / Tvrtke i tržišta / Mali obiteljski hoteli

Mali obiteljski hoteli

Da, pa bi ulaskom Hrvatske u EU mogle porasti cijene nekretnina na selu.

Stanovanje je i dalje područje u koje je dobro investirati, jer je potražnja za stanovima (unatoč naglom rastu cijena posljednjih godina) još uvijek velika. U poslovne prostore se ne isplati ulagati, smatra naš sugovornik, jer je u protekle dvije godine mnogo poslovnih prostora sagrađeno. Za kvalitetnim lokalima i šoping centrima još uvijek postoje potražnja. Potražnja za zemljištima će ovisiti o namjeni: građevinska zemljišta će biti traženija od poljoprivrednih.

Kako iskoristiti sav taj potencijalni rast? Jedino kao investitor, odnosno posredno kao izvođač radova, te isporučitelj potrebnih materijala i usluga za gradnju i opremu stana. U posredovanju je konkurencija već sada znatna, ali 90 posto agencija ima po jednog zaposlenog. U pripremi je zakon o posredovanju u kupoprodaji nekretnina koji će uvesti licenciranje posrednika, što će možda promijeniti situaciju. Ipak, i dalje se mnogo veći novac vrti u investicijama, a ne u posredništvu, zaključuje vlasnik jedne zagrebačke agencije za posredovanje u prometu nekretninama.

Jedna od rijetkih novijih studija koja se bavila analizom perspektivnosti pojedinih poslovnih djelatnosti objavljena je potkraj prošle godine. Izdavač studije Sectoral outlook talijanska je bankarska grupacija Unicredit, a dio koji se odnosi na Hrvatsku najvećim je dijelom utemeljen na radu odjela za makroekonomska istraživanja Zagrebačke banke (čiji je Unicredit vlasnik) pod vodstvom glavnog ekonomista Banke Žarka Miljenovića. Studija za nekoliko sektora predviđa dalji rast i razvoj. Među njima su kao tržišne niše s posebnim kapacitetima rasta istaknuti proizvodnja papira i papirne ambalaže te stakla i staklene ambalaže. Osim zdravog rasta proizvodnje i izvozne orijentiranosti tih sektora, jedan od razloga za optimizam je i lokalni karakter koji ima proizvodnja nekih tipova ambalaže.

‘Proizvodnja ambalaže od valovitoga kartona je biznis lokalnoga karaktera, jer cijena nije visoka, a troškovi transporta rastu progresivno. Smatra se da ima smisla konkurirati u krugu 250 kilometara i u Europi su tvornice razmještene na tim udaljenostima. Kod nas, recimo u Dalmaciji, nemate proizvođača ambalaže od valovitoga kartona’, objašnjava Dražen Melčić, predsjednik Uprave Model Pakiranja d.d., tvrtke nastale prodajom tvrtke Lovinčić 2001. švicarskoj Model grupi. Kod staklene ambalaže su pravila još stroža, jer kod transporta primjerice staklenih boca većinu volumena čini zrak. Direktor Model Pakiranja se ipak samo djelomično slaže s preporukama Unicreditove studije. ‘Perspektive daljih ulaganja u ovoj proizvodnji baš i nema osim ako se radi za izvoz i u svrhu povećanja produktivnosti. Proizvodnju kartonske ambalaže obilježava prekapacitiranost, a naročito u Hrvatskoj. Kod nas postoji šest proizvođača valovitoga kartona, na jednom malom tržištu koje toliko količine ne može absorbirati. Kapaciteti proizvodnje su tri puta veći nego su tržišne potrebe u Hrvatskoj i svi izvozimo, jer je to jedini način da se kapacitira proizvodnja. Cijene su u izvozu nešto nepovoljnije, ali ipak je to još isplativo i mi smo jedna od rijetkih branši u Hrvatskoj koja je ukupno izrazito izvozno aktivna’, kaže D. Melčić. U nekim drugim vrstama kartonske ambalaže perspektive za nove investitore su nešto bolje. Ambalaža od punoga kartona je specifična i za nju vrijede posebna pravila, primjerice higijenska zaštita, jer proizvod ide izravno u nju. No u Hrvatskoj i tu vlada velika konkurencija.