Home / Financije / Obračun plaće kao ovršna isprava

Obračun plaće kao ovršna isprava

Novi Ovršni zakon, koji je na snagu stupio 28. veljače, trebao bi olakšati i isplatu neisplaćenih plaća, jer se prema njemu obračun plaće smatra ovršnim prijedlogom i ne mora se predavati na sud, već se kao svako drugo potraživanje može ovjeriti kod javnog bilježnika i dati na naplatu.

Kao što pojašnjava javna bilježnica Jožica Matko Ruždjak, radnici koji besplatnu pravnu pomoć ne mogu dobiti preko sindikata jer u njega nisu učlanjeni, mogu s obračunom plaće otići kod odvjetnika, koji na temelju tog obračuna sastavlja ovršni prijedlog. Nakon što ga ovjere kod javnog bilježnika, prijedlog sami nose u banku u kojoj poslodavac ima otvoreni račun. Ako na računu ima novca i ako se poslodavac ne žali na ovršni prijedlog, naplata ide vrlo brzo. Cijena ovršnog prijedloga i njegove ovjere ovisi o visini iznosa koji radnici potražuju. Tako se, primjerice, za potraživanje od približno 10.000 kuna javnom bilježniku plaća 330 kuna, a odvjetniku, ako je suditi prema objavljenim tarifama na internetskim stranicama Odvjetničke komore – 1.000 kuna.

Radnice Metalis-produkta iz Bizovca pokraj Osijeka, koje svaki dan moraju prenijeti 32 tone opeke, plaću nisu vidjele već tri godine. Vlasnik tog poduzeća Pero Kardum, kažu očajne radnice, ne plaća doprinose, plaće pretvara u bonove, a kada nema bonova plaće djelomično isplaćuje stočnom hranom, hladnjacima, namještajem ili određenom količinom cigle. Bez ikakvih sankcija poslodavac tako ‘posluje’ još od 1998. godine. Radnici tu robu moraju preprodati kako bi se domogli barem dijela svog novca. Četiri stotine radnika Dalmatinke Nove iz Sinja svaki mjesec preko sindikata i medija ‘utjeruju’ svoje plaće. Ove godine još nisu dobili plaću ni za prošlogodišnji prosinac. Talijanski su vlasnici sindikalnu povjerenicu potpuno izolirali od radnika, trenutačno je pod strašnim pritiscima zbog toga što se bori za isplate ‘crkavica’ od 2.200 kuna, koliko radnici najviše mogu zaraditi, čak i uz noćni rad koji se dodatno plaća.

Iako je ovo značajni napredak u odnosu na prijašnje propise, za njega još nisu doznali ni neki pravnici u sindikatima a kamoli radnici. Razlog tomu je, doznajemo u Javnoj bilježničkoj komori, činjenica da dio stručnjaka, posebice iz Trgovačkog suda, dvoji o tome može li se obračun plaće smatrati vjerodostojnom ispravom kao što je to bilo koji drugi neplaćeni račun, iako je Zakon o radu tu više nego jasan. Naime, člankom 91. spomenutog Zakona, još je 2003. godine propisano da je poslodavac…