Potrebe najvećih

Gradovi postaju taoci manjih kontrolira država, ali se povećava ‘prikriveni dug’. Većim je gradovima razvoj postao teži. Situacija je paradoksalna, jer mnogo od tih gradova financijski su jači od države, a razvoj im se koči, kaže analitičar ekonomskog instituta Željko Lovrinčević. S druge strane, mnogim je gradonačelnicima problem grad Zagreb. Jer ako se njemu odobri, primjerice, projekt vrijedan 100 milijuna kuna, svi su ostali gradovi te godine ograničeni u zaduživanju. Zato, kaže Anto Bajo iz Instituta za javne financije, za zaduživanja grada Zagreba i ostalih lokalnih jedinica trebala bi se posebno utvrditi proračunska ograničenja. Deficit se mora snižavati, ali smanjenjem potrošnje, a ne kroz manje ulaganje u razvoj, kaže Linić. Uza sve ekonomske razloge, političari će dodati da se vodi posebna briga o projektima u onim gradovima u kojima su HDZ i njemu bliske stranke na vlasti.

Osijek je ovih dana završio izradu proračuna. Prema podacima koje smo primili iz gradskog poglavarstva, proračun grada za ovu godinu predviđen je u visini 422,9 milijuna kuna, a najznačajnijih deset projekata, za koje će se izdvojiti 140 milijuna kuna, jesu: ulaganja u gradski prijevoz putnika, odnosno proširenje tramvajske mreže, zatim gradnja sustava vodoopskrbe i odvodnje te nabava komunalne opreme, gradnja stanova, prometnica, parkirališta i gradskih pročelja, ulaganja u sportske objekte, kupnju građevinskih zemljišta za investicije, ulaganja u objekte osnovnih škola, uređenje trgova itd. Od razvojnih projekata u kojima uz grad zajednički financijski sudjeluju država i županija, najavljaju se projekti gradnje južne obilaznice na koridoru Vc. Slijede gradnja nastavno-sportske dvorane, poduzetničkih zona, burze roba, otvaranje Arheološkog muzeja i uređenje zgrade Arhiva itd.

Proračun grada Splita od izvornih 620 milijuna kuna omogućuje kapitalne investicije u iznosu od 100 do 120 milijuna kuna – kaže gradonačelnik Splita Zvonimir Puljić. – Budući da je to nedovoljno za razvojni iskorak, pokrenuli smo postupak izdavanja municipalnih obveznica kako bismo realizirali naš obećani izborni program.

U ovoj smo godini planirali zaduživanje kroz municipalne obveznice u iznosu od 60 milijuna kuna, a dodatnih 50 milijuna od prodaje nefinancijske imovine. Projekti u koje ove godine krećemo su gradnja poslovno-garažnog objekta, uređenje Rive i nekoliko ulica, zatim završetak Gradskog kazališta lutaka, Galerije Emanuela Vidovića i Doma mladeži.

Dug države je 25 milijardi eura, od čega lokalne jedinice godišnje mogu sudjelovati s 40 milijuna. Zato gradovi posežu za izvanproračunskim zaduživanjem.

U već spomenutoj Rijeci planovi su veliki, a do godine 2008. u planu je gradnja jedanaest kapitalnih projekata. I dok Obersnel smatra izdavanje obveznice grada boljim načinom zaduživanja od bankarskog kredita, u Osijeku se radije odlučuju na klasično bankarsko zaduživanje jer je ono, kažu, povoljno. No slažu se u jednom, da je potrebna decentralizacija. Fiskalni kapacitet velikih gradova poboljšao bi se kada bi ti gradovi, poput Zagreba, dobili status županije u pogledu nadležnosti, kaže splitski gradonačelnik Puljić. Na taj bi način, primjerice, proračun Splita porastao za 30 posto.

U Osijeku smatraju da je decentralizacija ključni preduvjet za policentrični razvoj zemlje. Sve aktivnosti u funkciji gradana treba spustiti na razinu koja je njima najbliža, kaže riječki gradonačelnik Obersnel. To se odnosi na socijalnu zaštitu, odgoj, obrazovanje, kulturu, sport.