Home / Biznis i politika / Propuštena šansa s PET-om

Propuštena šansa s PET-om

Uvođenje najnaprednije politike na radnom mjestu te na suradnju s fakultetima na kojima se školuju njihovi budući zaposlenici. Microsoft će diljem svijeta provoditi programe informatičkog opismenjavanja, a Eko Mavrović, spomenimo i primjer malih poduzeća, obučavat će poljoprivrednike za ekološku proizvodnju.

Naravno da će doseg i učinak ovakvih aktivnosti biti usklađen s kapacitetom i rasponom utjecaja svakog pojedinačnog poduzeća. Osnovni cilj svake kompanije je profitabilno poslovanje, a DOP valja promatrati kao praksu koja dugoročno pridonosi tom cilju.

U Hrvatskoj, kao i u drugim zemljama u tranziciji, motivacija za razvoj i sudjelovanje u programima društveno odgovornog poslovanja razlikuje se od one koja na sličnu praksu navodi kompanije iz najrazvijenijih zemalja. Dok su u potonjima osnovni razlozi za uvođenje DOP-a bili pritisci s različitih strana i težnja ka samoregulaciji, u Hrvatskoj se čini da je, barem do sada, osnovni motiv bila reputacija. Poduzeća su, bez značajnih vanjskih pritiska, razvijala praksu društvene odgovornosti jer su se sama željela odrediti kao dobro upravljana, progresivna i usklađena sa svjetskim trendovima, a istodobno se distancirati od općenito negativne slike o tranzicijom gospodarstvu.

Međutim, s obzirom na to da se Hrvatska sve više odmiče od tranzicije, a prema uređenim uvjetima poslovanja, njezino se gospodarstvo sve više otvara, ovaj će se sklop motivatora ubrzo i uvelike promijeniti, pa će izvanjski razlozi sve više navoditi kompanije na proaktivno djelovanje i suradnju s drugim sektorima.

Ta će se suradnja, osobito u svjetlu europskog modela, provoditi sukladno modelu partnerstava koja po razini formalnosti variraju od ad hoc inicijativa do javno privatnih partnerstava. Takva su partnerstva sljedeći korak u razvoju društveno odgovornog poslovanja u Hrvatskoj. Ona uključuju sve zainteresirane strane na rješavanju zajedničkih utvrđenih problema. Takvim inicijativama sve strane pristupaju dobrovoljno, na temelju vlastitih jasno izraženih interesa, pridonoseći im ovisno o vlastitim ključnim kompetencijama i resursima.

Vrijedi spomenuti da partnerske inicijative predviđene poslovnim sektorom teže uređenju uvjeta poslovanja i u zapadnim su zemljama vrlo česte. Nedavni slučaj zbrinjavanja pet ambalaže nedvosmisleno ukazuje na to da je kod nas u ovom slučaju propuštena prilika za pravodobno proaktivno djelovanje putem kojega bi poslovni sektor, u suradnji sa svima zainteresiranim, sudjelovao u razvijanju i usvajanju najoptimalnijeg modela, a istodobno bi otvorio prostor za razvoj malih i srednjih poduzeća.

Regulacija zbrinjavanja drugih vrsta otpada tek nas očekuje, pa se nadamo budućim inicijativama u ovom cilju.

Pitanja važna za poslovni sektor u Hrvatskoj su već prilično jasno definirana i u vezi s njima postoji višek stupanj suglasnosti. Pitanja izgradnje ekonomije znanja, očuvanja okoliša, transparentnosti, osiguranja obrazovane i konkurentne radne snage, sive ekonomije te gotovo sva pitanja navedena u preporukama Hrvatskog vijeća za konkurentnost mogući su predmet angažmana pojedinačnih poduzeća ili njihovih grupacija, sukladno navedenim načelima društveno odgovornog poslovanja.

Partnerstva svih zainteresiranih strana predstavljaju temelj europskog gospodarskog i socijalnog modela. U tom je smislu uvođenje prakse zajedničkog djelovanja stvarni doprinos europskoj integraciji Hrvatske i ostvarivanju Lisabonskih ciljeva u Hrvatskoj, odnosno izgradnji najkonkurentsijeg svjetskog gospodarstva, zasnovanog na ekonomiji znanja i socijalnoj koheziji.

Šire uključivanje poslovnog sektora u pitanja održivog razvoja jedan je od programskih ciljeva Ujedinjenih naroda, pa tako i UNDP-a, organizacije koja je unutar tog sustava izravno zadužena za operacionalizaciju tog cilja. U sklopu svoje posredničke uloge u stvaranju partnerstava, UNDP je nositelj nekoliko ključnih globalnih inicijativa na ovom području. Growing Sustainable Business (Izgradnja održivog poslovnog sektora) zasniva se na izradi poslovnih modela putem kojih velike kompanije potpomažu razvoju malih i tako potiču ekonomski razvoj. Global Compact (Svjetski sporazum) predstavlja platformu za angažman poslovnog sektora kad je riječ o održivom razvoju na globalnom planu te putem lokalnih mreža u osamdesetak zemalja svijeta.

Hrvatska iskustva na području društveno dogovornog poslovanja već služe kao model za uvođenje ove prakse u drugim zemljama u regiji. Veselimo se, stoga, daljnjoj suradnji na ostvarivanju hrvatskih razvojnih ciljeva.