Zagrebačka banka i Wustenrot štedionica primjeri su poduzeća koja su unatoč činjenici da im osnovna djelatnost nije vezana uz okoliš ipak uvodnjem posebnih uređaja smanjili potrošnju energije i papira. Velika poduzeća, poput Kraša, Plive, Ericsson NT, Zagrebačke banke, Lure i Agrokora u organizacijskoj strukturi imaju i timove za upravljanje okolišem.
Brojna istraživanja pokazuju da se slika tržišta rada u Hrvatskoj drastično mijenja. Primjerice, udjel žena u radno aktivnom stanovništvu iznosi gotovo 50 posto, dok je broj osoba s invaliditetom u ukupnoj populaciji narastao 9,2 posto. S druge strane, izgleda kako državne obrazovne mjere nisu dovoljne da bi zaposlenici udovoljili zahtjevima poslodavaca. Na poduzećima je stoga da ulažu na razvoj vještina radne snage i poboljšanje radnih uvjeta.
Pliva, primjerice, na obrazovanje zaposlenih troši u prosjeku 930 dolara godišnje za 28 sata edukacije. Ina uža više od 30 milijuna kuna godišnje u izobrazbu kadrova i surađuje s brojnim fakultetima i znanstvenostručnim institucijama. Na upravljačkoj razini Ine, gdje radna mjesta nisu u tolikoj mjeri obilježena tradicionalnim rodnim ulogama kao što je slučaj u naftnoj industriji, povećan je broj žena u odnosu na 2003. godinu.
