Vječni višak zaposlenih tekstilaca

su nešto ranije nego u 50-ak kilometara udaljenom Varaždinu. Doduše, početne pozicije se razlikuju jer je oporavak u Muri započeo dobijanjem bespovratne državne pomoći od 10 milijuna eura 2003. godine čime se, prema riječima Boruta Meha, Mura ‘vratila među žive’ i, čini se, dobro iskoristila poklonjena sredstva. Varteksu je na vrhuncu krize potkraj 2004., država također pomogla, ali nešto manje velikodušno u obliku jamstva od 100 milijuna kuna za reprogramiranje postojećih dugova i dovršetak restrukturiranja. Program restrukturiranja podupro je tada i HBOR zajmom od 90 milijuna kuna.

Iako se bez državne pomoći, zbog koje se nalazi pod povećalom javnosti, Mura ne bi izvukla, Meh ističe da se polovina te pomoći odmah vratila u državni proračun na ime neplaćenih potraživanja, a ostatak je otišao na saniranje gubitaka od 10 milijuna eura nastalih nakon stečaja Murine njemačke tvrtke Westmur zbog čega je, uz jeftinu konkurenciju s Istoka, i došlo do bezizlazne situacije u tvrtki čije je spašavanje tadašnja vlada Antona Ropa ocijenila strateškim potezom prije svega zbog brojnih zaposlenih. Značajan dio sredstava išao je, i dalje ide, na otpremnine jer je otpuštanje viška zaposlenika neminovno.

Prošlogodišnjim devetomjesečnim rezultatima Uprava Mure, za razliku od Varteksove, nije pretjerano zadovoljna jer je ostvaren gubitak od 607 milijuna tolar (18,5 milijuna kuna). Meh, međutim navodi da u ovaj rezultat nije uvrštena 1/4 državne pomoći od 2,5 milijuna eura za tu godinu, što bi, gledano računovodstveno, gubitak dovelo na minimum. Također, u prošloj je godini došlo do statusne promjene unutar kompanije, odnosno izdvajanja tvrtke kćeri Mura EHM u zasebni profitni centar zbog čega je teško uspoređivati rezultate 2005. i prethodnih godina.

Oprezni Meh ipak još ne najavljuje profit, nego minimalni gubitak ocjenjuje uspjehom za kraj prvog razdoblja restrukturiranja. Kako kraj isplaniranog restrukturiranja ne bi dočekali nespremni, u Muri su prošle godine donijeli strateški plan do 2015. godine.

• Kada sam došao u Muru 2002. bio je 5.641 zaposlen, danas nas je 4.424. Planom restrukturiranja bilo je predviđeno da se broj zaposlenih smanji za 1.043, što smo sada već premašili, no ni to nije dovoljno – kaže Meh. Novim strateškim planom ponovno se nastoji smanjiti broj zaposlenih koji bi se do 2015. trebao svesti na svega 1.800 radnika. Osim toga, ukupan se prihod prema tom planu treba povećati sa sadašnjih 85 na 127 milijuna eura, broj prodajnih mjesta sa 60 na 120 a prihod po zaposlenome sa 19 na 65 tisuća eura.

Na pitanje koliki bi bio optimalni broj zaposlenih, Meh odgovara da projekt Mure nije samo ekonomski nego i socijalni. Jer da je je ri-