Dvojba današnjice: Kušaj ili vozi

Veza između automobila i vina duga je gotovo stoljeće i pol. Prije automobila najveći dio vina u cijelom svijetu prodavao lokalnim gostioničarima, a samo su najbogatiji imali priliku piti vino iz nekoga dalekoga kraja. Pitanje je i što su u stvari pili, odnosno koliko se vino izmučilo i degradiralo na putu do stola. Danas nam vino stiže brzo, ali veza s automobilom sve je tanja. Nakon uvodenja restriktivnog zakona o sigurnosti prometa, vino i automobile, koji su cijelo stoljeće živjeli u slozi, sada veže samo izbor: kušaj ili vozi.

Ferrariji parkirani ispred podruma Pommard u Burgundiji našnje prometne ere, na pragu novog početka bilo je i europsko vinarstvo.

Dolinu rijeke Rhône i Languedoc već je zahvatila filoksera, bolest izazvana trsnom uši koja napada korijen vinove loze, a u stari je svijet slučajno parobrodom dozevana iz Sjeverne Amerike.

Kako su ceste proslavile Château Pétrus. Dvije godine potom poharan je i Bordeaux, a tijekom petnaestak godina koje su slijedile u Francuskoj je uništeno oko 75 posto vinograda. Ništa bolje nije bilo ni u ostalim dijelovima Europe. A kad se oko 1890. godine u Francuskoj počela razvijati automobiljska industrija, u pravi su rod došli novi vinograd, zasađeni europskim sortama cijepljenim na američkim podlogama koje su bile otporne na uvezenu pošast.

Dvadeseto stoljeće Bordeaux je dočekao s dvije vrhunske berbe. Château Margaux pamti 1899. godinu, a Château Lafite 1900. Slavu je dotad skupljala samo lijeva obala Gironde i njenih pritoka Garonne i Dordogne. Bordoška desna obala tek je 20. stoljeće dočekala otvorena svijetu i to baš zahvaljujući automobilima. Budući da je Peugeot imao već više od deset.

Gotovo sve europske vinograde posade-ne prije automobila uništila je filoksera. Vina nastala kasnije stižu u dobrom stanju baš zahvaljujući izumu automobila.

Moselska vina i Maybach. I dok je povijesna poveznica Rolls Roycea i najboljih šampanjaca bila opravdana s obzirom na kvalitetu oba proizvoda, Peugeot i Renault se ipak ne mogu uspoređivati s Margauxom, Lafiteom ili Pétrusom. Pet vina prve bordoške kategorije i većina druge zaslužuju usporedbu barem s Bentleyjem ili Maybachom. S potonjem se njemačkom cestovnom ladom mogu usporediti njemačka predikatna vina. Maybach je, naime, osnovan 1921. godine, koja se pamti po prvoj izbornoj berbi prosušenih bobica u slavnoj pokrajini Mosel. I mnoge izborne berbe bobica iz te godine i danas su u izvanrednom stanju.

A naše izborne berbe prosušenih bobica ili ledene berbe u usporedbi s automobilima neće proći poput moselskih, ali nemaju se čega ni sramiti. Kutjevački predikati zasigurno su Mercedesi E klase ili bolji BMW-i. Poneko mirno kontinentalno vino upast će u tu klasu, kojoj možemo pribrojiti i Audijsku šesticu, a većina odgovara Volkswagenovu Golfu: bit će izvrsno ako nikad u životu neće trebati voziti automobil lošiji od njega. Slično je i s vinima iz Istre, ali njihova će postojanost kvalitete, koju treba zahvaliti ponajprije školovanosti podruma, podsjetiti na nepokvarljivu Toyotu. Nisam, međutim, siguran da će se u Istri pronaći i neki Lexus, koji je Toyotin superbrand.

Dalmatinska vina u rangu Alfe. Divlja dalmatinska vina lako će se usporediti sa živahnim talijanskim automobilima. Stagnum Frane Miloša ili Zlatan plavac Grand cru svakako su sportske Alfe poput Spidera. Ivan dolac, pak, lijepa je Lancia Lybra, a Dingač po.

Tečajevi o vinima. Sunce – tečaj o bijelim vinima. Tečaj o bijelim vinima nazvali smo Sunce jer njemu vinar treba zahvaliti na svakom gramu prirodnoga vinskog šećera. Bez zimskog zubatog sunca pravi podrumar neće ni pretakati vino između dviju faza proizvodnje u podrumu. Termini: 13. 4.; 21. 9.; 2. 11.

Rubin – tečaj o crnim vinima. Rubinsko crvena boja – tim se riječima najčešće opisuje boja močnih, odležanih crnaka, pa smo po tom dragulju i nazvali tečaj posvećen tim vrijednim vinima. Prema blistavosti i proizvodnosti rubinske boje vina znalac će prepoznati skupinu sorti od koje je vino napravljeno. Termini: 30. 3.; 14. 9.; 26. 10.

Zvijezde – tečaj o pjenušavim vinima. U podrumu benediktinskog samostana na prijelazu 17. u 18. stoljeće slijepi benediktinac Pierre Perignon uzvuknuo je ‘Vidim zvijezde!’ kušajući vino koje je pustio da drugi put fermentira u staklenoj boci pod plutenim čepom. Govorit će se o mukama vinara koji žele izvući ono najbolje iz grožđa pa ga zato ostave na trsu i nekoliko mjeseci nakon što je postalo biološki zrelo. Termini: 27. 4.; 28. 9.; 9. 11.

Stare zlato – tečaj o predikatnim i arhivskim vinima. O tome jesu li sva vina bolja što su starija (odgovorimo odmah: nisu!) neće se govoriti na tečaju o predikatnim i arhivskim vinima. Govorit će se o mukama vinara koji žele izvući ono najbolje iz grožđa pa ga zato ostave na trsu i nekoliko mjeseci nakon što je postalo biološki zrelo. Termini: 11. 5.; 5. 10.; 16. 11.

Put Fiatovih boljih automobila. Nitko nema ništa protiv njih, ali ako može birati, izabrat će nešto drugo. Ferraria među vinima kod nas, nažalost, nema. Mogu se s njime usporediti po najbolji burgundci poput onih s etiketom Domaine de la Romanée-Conti. Taj slavni grand cru podrum u burgundskoj regiji Cote de Nuits tek je nakon Drugoga svjetskog rata lozu prorijeđenu filokserom iskrčio i posadio novu. Upravo u trenutku kad je i Ferrari počeo proizvodnju automobila sa znakom propetoga kojica. Možda su i zato kao pedesetogodišnjaci među najskupljima u svojoj ‘vrsti’.