Gubitnici tjedna

Nakon intenzivnog rasta cijena većine dionica tijekom protekla dva mjeseca, prošli je tjedan protekao u znatno mirnijem tonu. Naime, ne samo da su tržišne cijene većine dionica stagnirale već je prepolovljen i redovni promet na burzama.

Kao i u posljednjih nekoliko tjedana, najviše se trgovalo dionicama Plive. No pritom je njezin tjedni promet značajno smanjen, i to na iznos nešto veći od 35 milijuna kuna. Sredinom prošloga tjedna, naime, iz Actavisa su najavili kako će ta islanjska kompanija povući ponudu od 570 kuna za dionicu Plive u preuzimanju ako menadžment Plive uskoro ne pristane na prijateljsko preuzimanje kompanije. Odmah po objavi vijesti da postoji mogućnost povlačenja Actavisa iz cijelog posla, tržišna je cijena Plivine dionice pala za više od 10%, ali se do kraja tjedna ipak stabilizirala na razini od oko 550 kuna. Analitičari se slažu da je navodno odustajanje Actavisa tek oblik dodatnog pritiska na Plivinu upravu s ciljem usuglašavanja stavova suprotstavljenih strana. U tom je smislu sljedećih dana moguće očekivati još oštrije tonove s obiju strana.

Nakon nedavnog rasta cijena dionica brodara, prošloga je tjedna zabilježena i njihova korekcija. Tako je dionica Atlantske plovde, unatoč dobrim poslovnim rezultatima u 2005. godini, pala 2,63% na razinu od 815 kuna, dok je dionica zadarske Tankerske plovde suprotno očekivanjima zabilježila rast tržišne cijene od 6,12%. Naime, iako je Tankerska plovde u prošloj godini ostvarila visoku dobit od čak 669,07 kuna po dionici, može se reći da se ta dobit ipak kretala u granicama očekivanja s obzirom na to da je i većina svjetskih prijevoznika naftne lani također ostvarila vrlo dobre poslovne rezultate. Na Varadžinskoj burzi proteklog su tjedna osim dionica Ericsson Nikole Tesle, čija je tržišna cijena smanjena 2,7% na 2.100 kuna, najtraženije bile dionice AD Plastika, čija je cijena zbog nešto boljih prošlogodišnjih rezultata porasla 2,47% na razinu od 128 kuna. Osim nje tražene su bile i dionice Dom i SN holdinga te redovne dionice Slatinske banke, kojima je cijena porasla 6,06% na razinu višu od 1.600 kuna, uz tjedni promet od 2,6 milijuna kuna.

Medu većim prošlotjednim gubitnicima našle su se redom dionice društava koje posluju u sklopu koncerna Agrokor. Medu njima je najveći pad tržišne cijene od 16% zabilježio Konzum. Čini se da su za pad cijene Konzuma najznačajniji prošlogodišnji rezultati poslovanja koji su, iako znatno bolji nego prethodni, bili ispod očekivanja investitora, barem što se ostvarene neto dobiti tiče. Lani je neto dobit iznosila 129,35 milijuna kuna, što je bilo znatno više nego godinu dana ranije kad je iznosila 42,9 milijuna kuna. Međutim, usporedi li se neto dobit s prošlogodišnjom prodajom Konzuma, koja je iznosila 7,91 milijardu kuna, jasno je da je ostvarena neto marža od oko 1,5% još uvijek ispod prosječne konkurencije u razvijenim zemljama.

Nakon višetjednog rasta cijena dionica i burzovnih indeksa, prošloga je tjedna zabilježena manja korekcija Crobexa. Njegova vrijednost na tjednoj razini smanjena 0,1% pa je tjedan završio na razini od 2.410,22 boda. Na korekciju Crobexa najviše je utjecao manji pad tržišne cijene dionice Plive, dok se ostalim dionicama uključenim u indeks tržišna cijena nije značajnije mijenjala. Isti je trend pratio i indeks Varadžinske burze – VIN, koji je na tjednoj razini pao 0,21% završivši tjedan na razini od 2.349,89 bodova.

Najveći domaći proizvođač piva, Zagrebačka pivovara u 2005. godini ostvarila je dobre poslovne rezultate. Usprkos padu prodaje, neto dobit Zapija lani je povećana 7,95% na iznos od 172,79 milijuna kuna odnosno 278 kuna po dionici društva. Ukupni su prihodi u 2005. godini u usporedbi s 2004. smanjeni 4,77% na 798,73 milijuna kuna. Tako je prošlogodišnji rast neto dobiti Zagrebačke pivovare bio prije svega rezultat smanjenja troškova poslovanja, a ne porasta prodaje.

U Zagrebačkoj su pivovari istaknuli da je 5%-ni pad ostvarenih prihoda u prošloj godini posljedi- ca ukupnog pada prodaje piva na hrvatskom tržištu. Osim toga, Zagrebačka je pivovara u prošloj godini rezervirala iznos od 14,9 milijuna kuna na ime troškova re- strukturiranja s ciljem optimizacije troškova poslovanja i porasta produktivnosti.

U prilog dobrim poslovnim rezultatima Zagrebačke pivovare svjedoči i iznimna likvidnost društva. Naime, Zagrebačka pivovara na kraju prošle godine imala je u bilanci dugoročnih ni kratkoročnih financijskih obveza. Društvo je k tome raspolagalo sa 63,8 milijuna kuna kratkotrajne financijske imovine te 11 milijuna kuna novčanih sredstava na žiro računu. Pritom su potraživanja od kupaca, koja su iznosila 191,78 milijuna kuna, značajno nadmašila obveze prema dobavljačima u iznosu od 74 milijuna kuna, a to je na kraju rezultiralo izrazito povoljnim koeficijentom likvidnosti L1 koji je iznosio 2,59. Zahvaljujući dobrim poslovnim rezultatima, Zagrebačka je pivovara odlučila glavninu dobiti i ove godine isplatiti u dividende. Naime, još u rujnu prošle godine isplaćen je predujam dividendu za 2005. godinu u iznosu od 125 kuna po dionici, a tijekom ove godine dioničarima će biti isplaćen i ostatak dividende za 2005. u iznosu od 153 kune po dionici društva.

Većinski je vlasnik Zagrebačke pivovare belgijska kompanija InBev, koja je trenutačno najveći svjetski proizvođač piva. Usprkos dobrim prošlogodišnjim poslovnim rezultatima, rastu prodaje od 36% te neto dobiti od 26%, Inbev je najavio skoro otpuštanje 360 radnika. No to se ne bi trebalo odnositi na Zagrebačku pivovaru.

Na ovogodišnje će poslovne rezultate Zagrebačke pivovare u značajnoj mjeri utjecati Svjetsko nogometno prvenstvo. No očekivani rast prodaje piva pritit će i pojačana ulaganja u promidžbu, što će s druge strane utjecati i na rast troškova poslovanja. Ipak, sudeći prema iskustvima, ove je godine iz navedenih razloga realno očekivati jednoznamenkasti rast prodaje društva i porast neto dobiti od oko 5 posto.

Prema podacima Hanfe, imovina 53 otvorena investicijska fonda na kraju ožujka premašila je iznos od 11,3 milijardi kuna, što znači da je tijekom istog mjeseca povećana za više od 1,1 milijarde kuna. Ovo je inače već osmi mjesec kako imovina domaćih otvorenih fondova uzastopno raste. Na godišnjoj razini komparativni podaci izgledaju još impresivnije. Naime, na kraju ožujka prošle godine ukupna je imovina domaćih otvorenih fondova iznosila nešto manje od 5,8 milijardi kuna, da bi za godinu dana bila gotovo udvostručena na iznos veći od 11 milijardi kuna.

U postotnom iznosu najveći rast imovine i dalje bilježe dionički fondovi s prosječnim porastom imovine od 29%, odnosno nominalnim povećanjem imovine za 296 milijuna kuna. Trenutačno među dioničkim fondovima imovinu veću od 200 milijuna kuna imaju fondovi ZB euroaktiv (268,16 milijuna kuna) te KD Victoria fond (208,49 milijuna kuna). Tek nešto manjom imovinom upravlja Raiffeisen CE (176,41 milijuna kuna) te PBZ Equity fond (170,71 milijuna kuna), koji je ujedno tijekom ožujka ostvario i najveći neto priljev sredstava među svim dioničkim fondovima (+88,76 milijuna kuna).

Tijekom prošlog mjeseca snažno je porasla i imovina mješovitih fondova (+25%) te je na kraju ožujka dosegla ukupan iznos od 3,45 milijardi kuna. U isto vrijeme domaći su novčani fondovi zabilježili tek manji rast imovine, koji je iznosio 167 milijuna kuna odnosno oko 3,50 posto.