Mercator posvađao Beograd i Ljubljana, Zagreb ostao po strani

Afera Mercator zakuha se već neko vrijeme, a od prošlog je tjedna postala poprištem bitke između slovenskih političkih i gospodarskih elita, poprimajući u sve većoj mjeri i internacionalne konotacije. Sukob u vezi s Mercatorom, naime, prerastao je razlike između gospodarskih koncepata i postao sukobom aktualne vlasti i opozicije. Sve je počelo kad su paradržavni fondovi SOD i KAD bez međunarodnog natječaja svoj udjel u Mercatoru prodali Pivo varni Laško i Istrabenzu, tvrtkama u kojima država još ima značajni udjel. Zapravo je država Mercatorove dionice prodala sama sebi i svojim prijateljima.

Tada je premijer Janez Janša tvrdio da paradržavni fondovi nisu prodali svoje dionice ispod cijene te upozorio da za nekoliko godina više ne bi bilo ni neke snažne slovenske tvrtke da su dionice prodali na međunarodnom natječaju. Cijeli slučaj prodaje dionica i nedopušteno državnu pomoć novinar gospodarskih novina Finance prijavio je Europskoj komisiji. Potkraj ožujka slovenska Vlada je na zahtjev Bruxellesa poslala dopunjeni odgovor. Ako EU komisija utvrdi da je pritužba utemeljena, pokrenut će službeni istragu. Komisija još razmatra slučaj, ali Bruxelles je mišljenja kako nije uobičajeno da se državna pomoć provodi kao prodaja državne imovine. Uobičajeno je da se državna pomoć daje kao uplata poduzećima.

U međuvremenu, Mercatorove su dionice za interesirale inozemni kapital. Slovenski i srpski mediji, koji su se pozivali jedni na druge, nisu slučajno objavili da srpski tajkuni Miroslav Mišković, vlasnik Delta Holdinga, i Milan Beko žele otkupiti deset posto dionica Mercatora. Na Ljubljanskoj burzi porasla je vrijednost Mercatorovih dionica. Kad je dozirani medijski rat u vezi s Mercatorom na relaciji Ljubljana – Beograd bio na vrhuncu, u igri za otkup pojavila se britanska fondacija Altima Global Special Situations Master Fund, koja je preko svoga komisionara Ilirika Fintrade za otkup 24,99 posto dionica Mercatora ponudila cijenu od 171 eura. Posljedica je bila da je dionica Mercatora potkraj prošlog tjedna dosegnula vrijednost od nevjerojatnih 188 eura!

Još nije poznato tko stoji iza namjere britanskoga fonda. Janković tvrdi da ih je on doveo u Sloveniju još prije godinu dana. On, kao i njegovi uži suradnici u Mercatoru, prošlotjednom prodajom svojih dionica Britancima bitno su utjecali na njihovu tržišnu cijenu. Eventualni uspjeh ponude Altima mogao bi snažno ispreplesti slovenske gospodarske mreže. Pitanje je također kako će političari i birači prihvatiti dogovaranje sa Srbima. Vrtoglava cijena dionica probudila je i sumnju da je Janeša Vlada državni dio u Mercatoru prije pola godine prodala prejeftino.

Bitka za prevlast u najvećem slovenskom trgovackom lancu nastavlja se. Prošle srijede otkazani su i razgovori sa srpskim biznismenima Miroslavom Miškovićem i Milanom Bekom uz obrazloženje da slovenska strana traži vrijeme za analizu novonastale situacije. U Istrabenzu i Laškom zasad dosta dobro balansiraju između svojih strateških interesa u Srbiji i suprotstavljanja mogućem napadu Miškovića i Beku. U sjedištu beogradske Delte službeno su priopćili da je prošlotjedni sastanak Miškovića s Bavčarom otkazan, a da pregovore ne želi komentirati.

Želimo li razumjeti što se u proteklom tjednu događalo, moramo podsjetiti i na prijašnje događaje koji su utjecali na ovu situaciju, u vrijeme kad je tada prvi čovjek Mercatora, Zoran Janković, razgovarao o menadžerskom otkupu ove tvrtke s tadašnjim slovenskim premijerom Antonom Ropom. Sporazum je pripremljen, ali nikada potpisan, jer Rop to nije htio učiniti prije parlamentarnih izbora na kojima je, nakon 12 godina vladavine, LDS izgubio vlast. Još u listopadu prošle godine u našem smislu najavili da Mercator kupuju Britanci. Ta informacija tada u Sloveniji nije bila ni potvrđena ni demantirana. Vrijeme je pokazalo da smo bili u pravu.

Matijaž Gantar, prvi čovjek KD grupe i nekadašnji član Nadzornog odbora Mercatora, kaže da je postojala ideja pod nazivom Herkul. Dvanestoga kolovoza prošle godine, na zatvorenom sastanku premijera Janeza Janše, kojemu su nazočili državna tajnica za gospodarstvo Andriana Kosem Starina, direktor KD Groupe Matijaž Gantar, tadašnji direktor Pivovarne Laško Tone Turešek i predsjednik Uprave Istrabenza Igor Bavčar, do u detalj je dogovorena operacija Mercator. Tada je aktualiziran projekt Herkul, koji je predviđao poslovnu suradnju pri trgovini na malo na području jugoistočne Europe, između slovenskog Mercatora, srpske Delte i hrvatskog Agrokora. Pivovarna Laško je prema tom projektu trebala prodati Radensku Todorčevu Agrokoru, a Fruktal Miškovićevoj Delti. Razlog je bila prezaduženost Pivovarne. Laško je svoje dionice u Delu prema tom dogovoru prodalo KD Groupi. Gantar tvrdi da je ideja Jankovićeva i da mu se takva povezivanja čine u redu. Prvi je s Delta Holdingom i tajkunima Miškovićem i Todorčevom razgovarao Zoran Janković, ali ih nije uspio uvjeriti u korisnost svog prijedloga. Mišković i Todorčić su mu jednom prilikom jasno da li do znanja da su oni vlasnici tvrtki, a da on promjenom vlasničke strukture u Mercatoru može biti smijenjen.

Treba podsjetiti kako je u trenutku kad je Janković otvoreno govorio o svojim ambicijama da zajedno s menadžmentom, zaposlenicima i umirovljenicima postane vlasnik do 25 posto Mercatora država dala zeleno svjetlo da se dionice iz paradržavnih fondova SOD i KAD prodaju Istrabenzu i Pivovarni Laško. Vlada pritom nije obavijestila ni javnost ni Jankovića da je Mercator već u rukama Istrabenza i Pivovarne Laško, koje još preko paradržavnih fondova ima pod nadzorom. Također treba podsjetiti na događaje u studenome prošle godine kada je Janković preko noći smijenjen s funkcije prvog čovjeka Mercatora, jer je tražio novac za dokapitalizaciju i u inozemstvu, i na taj način posredno i nove vlasnike, ali bez.

Jedna poznata slovenska PR agencija lansirala je preko medija informaciju o tome da iza srpskog pokušaja preuzimanja Mercatora stoji Rusi.

Zoran Janković prodao je svoje dionice Mercatora Altimi. Janković je u jednoj TV emisiji pokazao nacrt dokumenta iz rujna prošle godine, gdje su se on, Bavčar i Šrot obvezali da će napraviti ponudu o preuzimanju. Osim tog dokumenta, pokazao je istovjetan, nastao samo dan kasnije, u kojemu više nema Jankovića a umjesto njega je zapisano ime srpskog biznismena Milana Beko! Bavčar tvrdi da ga je samo dan nakon što je s Jankovićem sve dogovoreno pozvao Milan Beko i rekao da je on 80-poštutni vlasnik Jankovićevih dionica. Bavčar je to osobno potvrdio i Zoran Janković uz napomenu kako nikako drukčije nije mogao dobiti potreban novac za otkup. To je bio razlog, kaže Bavčar, zašto je dogovor s Jankovićem ponisjen, uz napomenu da pripremljeni ugovor s Bekom nije potpisan. To je izazvalo i prve političke reakcije. LDS je pozvao tužilaštvo i financijski sud da uključi i te dokaze u svoje izvješće.

Nije slučajno da se u Sloveniji čuju i kritike kako Jankovićeve investicije u Srbiji nisu bile uspješne te da su zemljišta za hipermarkete bila preplaćena. Opozicija tvrdi da su državne dionice Mercatora po cijeni 158,5 eura prodane daleko ispod cijene. Nakon smjene Jankovića, ponovno su oživjele inicijative o balkanskom povezivanju. Stvari u ruke ovog je puta uzeo Igor Bavčar, koji je obnovio razgovore s Miškovićem, Delta Holdingom i Todorčevom, vlasnikom hrvatskoga Agrokora. Iz igre se veoma brzo povukao Todorčić. Daljnji pregovori Bavčar – Mišković došli su u krizu kad je Istrabenz kupio srpsko poduzeće Grand prom preko kojega je došao do pržionice kave Grand kafa i do najveće konditorske tvrtke u Srbiji Soko Štark. To je plaćeno 91 milijun eura. Mnogi slovenski poslovni ljudi su se pitali nije li ta cijena previsoka. Na pitanje je li ga Delta držala u šahu, Bavčar je priznao da je pri kupnji Grand proma bilo prijetnji i zaoštrenih odnosa u nekim trgovačkim lancima u Srbiji i samo je krajnjim naporom i pregovorima ljudi koji su vodili te poslove spriječeno da već tada slovenske firme ne pretrpe štetu. To je bio, kaže Bavčar, jedan od razloga zbog kojih je u kolovozu prošle godine upoznao Vlada s napetom situacijom na relaciji Beograd – Ljubljana očekujući da ona zaštiti slovenske interese.

U ovom trenutku svima je jasno da nijedno slovensko poduzeće, pa ni Mercator, ne može uspjeti bez prodora na inozemna tržišta. Mišković je navodno iz tih razloga Bavčaru zaprijetio da će u medije u Srbiji proturiti dezinformaciju prema kojoj je dio milijunске svote za Grand prom završio na privatnim računima slovenskih tajkuna. Slovenski mediji će te informacije srpskih medija preuzeti i – afera je tu!

To se, dijelom, možda i dogodilo. Prošlog su tjedna srpski i neki slovenski mediji pisali na tu temu. Istodobno, poznata slovenska PR agencija preko medija lansira informaciju o srpsko-ruskom preuzimanju Mercatora. Dionice na burzi počinju rasti. Zatim u cijelu priču s ozbiljnim namjerama uskače britanski fond Altima Global Special Situations Master Fund s ponudom od 171 euro za dionicu Mercatora.

Slovenska javnost još nije dobila odgovor na pitanje tko stoji iza toga britanskog fonda. Janković i njegovi suradnici iz nekadašnjeg čelnštva tvrtke već su prodali dionice Altima fondaciji za ponuđenih 171 eura, a ne na burzi, gdje je u tom trenutku cijena bila 188 eura. Hoće li mali dioničari, koji posjeduju približno 26 posto dionica, slijediti karizmu Jankovića i prodati svoje dionice Britancima, valja tek vidjeti. S četvrtinom dionica, ako ih uspije otkupiti, Altima postaje vrlo značajan činitelj u vlasničkoj strukturi, a to znači da se bez njih neće moći napraviti ništa. Porast cijene dionice preko ponuđenog 171 eura znak je da je u pozadini prisutan još nečiji interes, nekoga koji bi vjerovatno želio višom cijenom privoljeti male dioničare da svoj udjel prodaju Altimi. U svakom slučaju stječe se dojam da gubi Vlada Janeza Janše, koja je prije pola godine prodala dionice po 158,5 eura uvjeravajući javnost da je postignuta cijena poštena.

Premijer Janša događaje oko Mercatora ocjenjuje kao špekulaciju, koju različitim izjavama potiču neki vlasnici dionica (misli na Jankovića). Mišljenja je da većih potresa zbog ponude Altime (AGSS) ne treba očekivati. On dopušta mogućnost da bi opozicija mogla špekulacijama pokušati dokazati da je pri prodaji dionica paradržavnih fondova KAD-a i SOD-a oštećena državna imovina.

Janković tvrdi da je on doveo Altimu u Sloveniju još prije godinu dana, no demantira da se prošli tjedan u Zagrebu sastao s Miroslavom Miškovićem. Kaže da ga nije vidio dvije i pol godine. Potvrdio je da se u Zagrebu sastao s Milanom Bekom i razgovarao o budućoj suradnji, ali ne o Mercatoru. Prvi čovjek Pivovarne Laško Boško Šrot tvrdi da je Laško ušlo u Mercator dugoročno te da ponuda Altimea nije ponuda britanskog fonda, nego je riječ o ponudi s Kajmanskih otoka. Veoma mu se sumnjivim čini takvo zauzimanje za male dioničare. Pritom zaboravlja da nitko od velikih igrača nije ni pitao male dioničare žele li kupiti dionice SOD-a i KAD-a.

Na upozorenja o fondovima rizičnoga kapitala aktivirale su se i slovenske nadzorne ustanove: Agencija za tržište papira od vrijednosti i Ljubljanska burza. No, na sugestije da se Mercatorovim dionicama trgovalo na paralelnom tržištu, jer ilirika nema licenciju za trgovanje na organiziranom tržištu, burza je odgovorila da nema nadležnosti.

Neven Borak, direktor Agencije za tržište vrijednosnih papira, rekao je da njegovu ustanovu zanima tko je Altima, pa su zamolili engleskog nadzornika tržišta da ih informira o kakvoj je pravnoj osobi riječ i kakve dozvole za poslovanje posjeduje. Očekuje se njihovo očitovanje.