U 2005. deficit tekućeg računa 6,3 posto

Deficit tekućeg računa platne bilance za 2005. godinu iznosi 1,96 milijardi eura, odnosno 6,3 posto BDP-a. U odnosu na 2004. deficit je veći za 517 milijuna eura, što predstavlja godišnji rast od 35,7 posto. Također, u odnosu na godinu prije, tijekom 2005. povećan je i udio deficita u BDP-u za 1,2 postotna boda. Nešto veći manjak na tekućem računu uglavnom je generiran bržim rastom robnog uvoza od izvoza te rastom deficita na računu dohotka. Navedena nepovoljna kretanja u robnoj razmjeni s inozemstvom dovela su do povećanja deficita robne razmjene na 7,44 milijarde eura, odnosno na razinu 10,5 posto višu nego što je zabilježena godinu prije. Manjak na računu dohotka za 2005. godinu iznosio je 998 milijuna eura, odnosno oko 372 milijuna eura više nego u godini prije. S druge strane, na računu usluga zabilježen je rast suficita za 599 milijuna eura na razinu od 5,31 milijardu eura, što je uglavnom generirano rastom prihoda od turizma tijekom ljetnih mjeseci. U ovoj godini očekujemo brži rast izvoza roba i usluga od uvoza te nešto povoljnija kretanja na računu dohotka te bi deficit tekućeg računa za 2006. mogao iznositi manje od 6 posto BDP-a.

Tijekom ovogodišnjeg ožujka cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima u prosjeku su više za 0,3 posto u odnosu na veljaču 2006. Tijekom promatranog mjeseca nastavljen je trend nešto intenzivnijeg rasta cijena pri proizvođačima na godišnjoj razini koji je zamjetan od početka 2006., a generiran je uglavnom visokim cijenama sirove nafte na svjetskim tržištima te rastom cijena komunalnih usluga. Tako je tijekom ožujka godišnji rast proizvođačkih cijena bio 3,6 posto, što predstavlja identičan rast onome ostvarenom i tijekom veljače.

Na kraju ožujka u RH službeno je bila registrirana ukupno 311.311 nezaposlena osoba, čime je nastavljeno smanjenje broja nezaposlenih na godišnjoj i mjesečnoj razini.

Tjedan na domaćem deviznom tržištu protekao je uglavnom mirno uz uravnotežen odnos ponude i potražnje odnosno male oscilacije tečaja te nešto manji volumen trgovanja nego inače. Tečaj EUR/HRK tako se većim dijelom prošlog tjedna uglavnom kretao u uskom rasponu od 7,32 do 7,34 kune za euro. Sredinom tjedna ipak su primijećeni blagi deprecacijski pritisci na kunu uslijed rasta potražnje za eurima te rast tečaja na razinu od oko 7,34 kune za euro. No na toj razini dolazi do rasta ponude jedinstvene europske valute te uskoro blješćima korekcije tečaja na prijašnje razine od oko 7,33 kune za euro, na kojima je i završeno prošlotjedno trgovanje.

Na početku prošlog tjedna na međunarodnom tržištu se tečaj EUR/USD nalazio na razinama od oko 1,21 dolar za euro, međutim, uskoro su se javili pritisci na jačanje eura, koji su bili zamjetni većim dijelom prošlog tjedna. Na rast vrijednosti eura najsnažnije su utjecale spekulacije tržišta o bržoj dinamici rasta kamatne stope ECB-a, koje su pogotovo izražene nakon objave pozitivnih pokazatelja u eurozoni. Tako je u drugom dijelu tjedna tečaj dosegao najvišu razinu u posljednjih nekoliko mjeseci – 1,233 dolara za euro. No izjava čelnika ECB-a opovrgnula je očekivanja tržišta o skorašnjem rastu referentnog kamatnjaka što je, uz objave pozitivnih rezultata u SAD-u, dovelo do korekcije tečaja na razine oko 1,21 dolar za euro, na kojima je završeno prošlotjedno trgovanje.