Banke kupuju zlato, informatičari bakar

Pad dolara povećao je cijenu zlata na 603 dolara po unci, a cijena bakra od 6000 dolara po toni najveća je do sada. Rastu cijene i ostalih metala, a analitičari najavljaju krizno razdoblje.

Otkraj prošle i početkom ove godine cijene najvažnijih metala na svjetskim tržištima poletjele su u nebo. Sezonu je otvorilo zlato rastom još u prosincu prošle godine, da bi posljednjih tjedana rasli gotovo svi metali, a posebno bakar, aluminij i cink. Sve je počelo još početkom prošlog prosinca, kad je zlato u New Yorku dosegnulo najvišu cijenu u posljednjih 25 godina. Futures ugovori (ročnici) u kojima se trguje zlatom s isporukom u veljači narasli su za 13,4 dolara, dosegnuvši 541,20 dolara po unci, što je najviša cijena za tvaranja od ožujka 1981. godine. Zlato je po skupljelo zbog novog slabljenja dolara, koje je uzrokovano lošijim vijestima od očekivanih u američkom izvještaju o zaposlenosti. Pad dolara učinio je cijenu zlata izraženu u dolari ma jeftinijom za posjednike drugih valuta te povećao interes za taj metal, koji je u 2005. zabilježio rast cijene od 18 posto. Znatan porast ostvaruju i dionice rudarskih kompanija, uključujući 18-godišnji rekord za Newton Mining Corp iz Denvera.

U Londonu također raste cijena zlata, po najprije zbog spekulacije da će središnje banke kao najveći držatelji zlata kupovati još zlatnih poluga radi diverzifikacije svojih rezervi i smanjenja ovisnosti o dolaru u njihovim rezervama. Ruska središnja banka u studenome je priopćila kako namjerava udvostručiti svoje zlatne rezerve. JAR i Argentina također razmišljaju o povećanju rezervi. Danas središnje banke u rezervama drže gotovo petinu svjetskoga zlata. U Londonu je zlato za trenutačnu isporuku naraslo za 5,40 dolara, do iznosa od 530,20 dolara po unci. Prema izvještaju koji je proveo National Commodity and Derivatives Exchange of India (NCDEX), cijena zlata će se tijekom 2006. kretati između 510 i 600 dolara po unci, i to sa snažnim naginjanjem prema gornjoj granici zbog navedenih spekulativnih kupnji središnjih banaka, povećanog ulaganja fondova, raskoraka između ponude i potražnje te slabljenja dolara.

Cijena nafte diktira tempo.

Indikacije da će Američka središnja banka (FED) napokon prestati povećavati kamatne stope također bi trebala pozitivno stimulirati cijenu. Zlato je najbolje osiguranje od rizika i nesigurnosti u 2006. Mnogi će fond menadžeri kupovati zlato u diverzifikaciji svoga portfelja. Goldman Sachs primjećuje kako se zlato uzima ‘kao zaštita od rizika kad nije sigurno od čega se treba štititi’. Izvještaj dodaje da je potražnja za zlatom u 2005. iznosila 3957 tona, dok je ponuda bila samo 2495 tona, a sličan trend bi se trebao zadržati i u 2006. No povećanje cijene će u konačnici uzrokovati smanjenje potražnje. Osnivanje Exchange traded fondova (ETF) u New Yorku, Londonu, Parizu, Johannesburgu, Torontu i Sydneyju u posljednje tri godine učinilo je trgovanje zlatom široko dostupnim. ETF-ovi su olakšali kupovanje i prodaju zlata te privukli investicije u zlato od više od 300 tona, što čini oko 11 posto godišnje svjetske proizvodnje.

No, samo nekoliko tjedana kasnije, početkom veljače, cijena unce zlata skočila je na 603 dolara. To je porast od čak 16 posto samo u ovoj godini, odnosno 41 posto u posljednjih 12 mjeseci. Rekordne visine dosežu i cijene tone bakra, koja je prošli tjedan postigla vrijednost od nevjerojatnih 6000 dolara kao rezultat potražnje za alternativnim načinima ulaganja, drukčijima od već pomalo uobičajenih dionica, obveznica i ostalih vrijednosnih papira.

Visoke cijene aluminija najzaslužnije su za rekordnu neto dobit Alcoa Inc.-a u prvom poslovnom kvartalu. Ona je i više no udvostručena, za što su najzaslužnije visoke cijene metala na svjetskom tržištu te snažna potražnja za aluminijskim dijelovima za auto i avioindustriju. Odmah nakon što je kompanija objavila poslovne rezultate koji su nadmašili očekivanja analitičara, cijena dionice je skočila 6 posto. Profit je iznosio 608 milijuna dolara, odnosno 69 centi po dionici, dok su analitičari očekivali ostvarivanje profita od 52 centi po dionici. Prihodi Alcoe su, nošeni cijenama aluminija koje su dotakle 17-godišnji rekord, porasli 16 posto, na 7,24 milijardi dolara.