Dva izuzetka u mirnom tjednu

Protekli tjedan nije obilovao značajnijim događajima na domaćim burzama, dvije su dionice pobudile osobito zanimanje investitora i zabilježile značajan rast tržišnih cijena. Naime, tržišna cijena virovitičke šećerare Vira tijekom samo četiri trgovinska dana zabilježila rast od čak 42%, uz visok ostvaren promet koji je iznosio gotovo 50 milijuna kuna. Osim dionica Vira, investitori su prošlog tjedna kupovali i dionice Podravske banke kojima je tržišna cijena porasla 40,6% (redovne dionice) uz tjedni promet koji je iznosio 1,86 milijuna kuna.

Na tako intenzivan rast cijena utjecale su najave prema kojima bi talijanski osiguravatelj Generali uskoro trebao postati pojedinačno najveći vlasnik Podravske banke, po veličini desete bankarske kuće u Hrvatskoj. Prema zasad dostupnim informacijama, Generali bi u prvoj fazi trebao preuzeti desetak posto temeljnog kapitala Podravske banke. Nakon ulaska Generalija u vlasničku strukturu banke, što bi formalno trebalo biti dovršeno do kraja travnja, očekuje se da će uslijediti i dokapitalizacija banke, očito nužna s obzirom na lanjsko preuzimanje Požeške banke koja je i prošlu godinu završila s velikim gubitkom. Zasad nije poznato hoće li Koprivničku banku dokapitalizirati svi ili samo vodeći dioničari, pa je u tome smislu realno očekivati da će vlasnička konsolidacija Pobe potrajati još neko vrijeme. Tim više ako se zna da bi dijelom Podravske banke uskoro mogla postati i crnogorska Hipotekarna banka iz Podgorice, koju su potkraj 2005. godine preuzeli većinski vlasnici Podravske banke: obitelji Gorgoni i Montinari te tvrtka Cerere.

Na Varaždinskoj burzi najviše se trgovalo dionicama Ericssonova Nikola Tesle, uz tjedni promet koji je iznosio 8,65 milijuna kuna (ZSE i VSE). Pritom se cijena dionice ETK nije značajnije mijenjala zadržavši se na razini od približno 2.100 kuna. Intenzivno se trgovalo i dionicama Validusa kojima je tržišna cijena proteklog tjedna porasla 2,42%. Među trgovanim dionicama bila je i ona Liburnia Riviera hotela, kojoj je tržišna cijena proteklog tjedna porasla gotovo 7%, a porast likvidnosti kao i tržišne cijene zabilježila je i dionica AD Plastik-a iz Solina (+2%).

Potpuno neočekivano, prošlog tjedna je najveći gubitnik na domaćim burzama bila dionica Jadranskog naftovoda. Naime, njezina je tržišna cijena samo tijekom proteklog četvrtka zabilježila pad od 14%, pa je dionica Janaša tijedan završila na razini od svega 2.150 kuna, a to je ujedno bio i njezin najniži tečaj od objave prošlogodišnjih rezultata poslovanja prije nekoliko tjedana.

S obzirom na solidne prošlogodišnje poslovne rezultate te povoljna očekivanja za ovu godinu izgleda da je prošlotjedni pad tržišne cijene Janaša bio posljedica tek nešto slabije potražnje za njegovim dionicama. Stoga je, ne bude li loših vijesti tijekom ovoga tjedna, realno očekivati skoroporavak i novi rast tržišne cijene dionice.

Prošlog je tjedna dionički indeks Zagrebačke burze zabilježio tek neznatniji rast koji je iznosio 0,12%, dosegnuvši u četvrtak razinu od 2.413 bodova. Na rast Crobexa ponajviše je utjecao daljnji rast tržišne cijene PBZ-a, ali i ostalih likvidnih dionica uvrštenih na Zagrebačku burzu. I indeks Varaždinske burze – VIN prošlog je tjedna porastao 0,4% na razinu od konačnih 2.359,23 bodova. Vrijednost obvezničkog indeksa CROBIS je smanjena 0,35%, pa je tjedan završio na razini od svega 102.9544 bodova.

Jedan od većih prošlotjednih dobitnika na Varaždinskoj je burzi bila dionica prehrambene industrije Koka. Naime, ta je dionica u promatranom razdoblju zabilježila snažan rast cijene, od čak 33,7%, pa je prošlog četvrtka dostignuta i cijena od 500 kuna za dionicu društva.

No, sudeći prema Kokinim prošlogodišnjim poslovnim rezultatima, čini se da je prošlotjedni rast cijene bio prije svega posljedica ograničene količine raspoloživih dionica na tržištu, a ne izvanrednih poslovnih rezultata te varaždinske kompanije. Naime, Koka je neto profitabilnost tijekom prošle godine smanjena, pa je neto dobit kompanije, u usporedbi s 2004. godinom, smanjena 15,4% i iznosila je 27,28 milijuna kuna (30,76 kuna za dionicu). Prošlogodišnji su poslovni prihodi Koke ipak porasli (+4,28%) na iznos od 1,054 milijardi kuna, dok su ukupni prihodi rasli nešto sporije (+3,42%) dosegnuvši pritom iznos od 1,076 milijardi kuna.

Sukladno povećanju Kokinih poslovnih prihoda, za 2,85% na iznos nešto veći od milijardu kuna, rast su zabilježili i poslovni rashodi društva. No, njihov je rast bio nešto sporiji zahvaljujući pozitivnim promjenama u zalihamu gotovih proizvoda i nedovršenoj proizvodnji. Stoga je značajno povećana i Kokina operativna dobit koja je u 2005. godini, prema zasad još nerevidiranim rezultatima, iznosila 46,95 milijuna kuna.

Analiza Kokine bilance pokazuje da je tijekom 2005. godine zabilježeno značajno povećanje dugoročnih obveza društva od čak 39%, pa su one na kraju prošle godine iznosile 183,57 milijuna kuna. Za razliku od njih, kratkoročne su financijske obveze Koke smanjene sa 12,3 na 8,43 milijuna kuna, ali zbog njihova mnogo manjeg udjela u strukturi ukupnoga duga, on je tijekom 2005. godine značajno povećan. Kad je riječ o likvidnosti društva situacija je donekle bolja. Naime, Kokine su obveze prema dobavljačima u prošloj godini smanjene 8,54% na iznos od 183,57 milijuna kuna, ali u isto su vrijeme potraživanja od kupaca značajno povećana (+11,66%) na iznos od 328,98 milijuna kuna. Osim toga, dosta su porasle i zalihe društva, za 23,7% na iznos od 133,07 milijuna kuna, što govorio u prilog tezi da je Koka, želeći pospešiti prodaju vlastitih proizvoda (zbog poznatih problema s ptičjom gripom), kupcima vlastite robe odobravala veće rabate te dulje rokove plaćanja. No, kako je problem ptičje gripa u nas postao aktualan tek potkraj prošle godine, očekuje se da će on na rezultate Koke u nešto većoj mjeri utjecati tek ove godine.