Home / Tvrtke i tržišta / OSJETILNI MARKETING: Prepoznajem

OSJETILNI MARKETING: Prepoznajem

Organistička čokolada, djelo dvojice britanskih poduzetnika, luksuzna je čokoladica punjena ‘magičnim’ kineskim travama za koju vlasnici misle da će okrenuti potpuno novu stranicu u uživanju u čokoladnim delikatesama. Najveće obećanje ikad dano čokoladoljupcima tvrdnja je brand kampanje da će komadić te čokolade inducirati osjećaje ‘relaksacije i blage euforije’ i pružiti kušatelju potpuno novo ‘osjetilno iskustvo’. Ako zanemarimo mistiku osjetila i usredotočimo se na ono na što se osjetilni marketing odnosi, postavlja se pitanje je li taj novi trend tek prolazna faza pojedinih tvrtki ili potpuno nova brand komunikacija.

Pokušaj da se ojača brand u potrošačevoj svijesti putem asocijacija na ljudska osjetila i nije neka novost. Primjerice, Kellogsove pahuljice imale su zvučni slogan Snap, Crackle i Pop, a Schwepps svojim sloganom Sch znaš tko (Sch you know who) asociira na zvuk mjehurića u napitku kad se otvori bočica. Tvrtke iz sektora alkoholnih i bezalkoholnih napitaka sve češće usvajaju strategiju izgradnje branda podražavanjem osjetila potrošača. Tako primjerice kampanja za Smirnoff Ice sa zamišljenim junakom Urijem, koji ispija votku u hladnim bespućima sjeverne Europe, povezuje piće sa svijetom mašte i užitkom ispijanja hladnog pića s tek nekoliko kockica leda. No, teško je dokazati da te taktike daju robnoj marki prednost kojoj se nadaju brand arhitekti.

Microsoft Windows sa svojim zaštitnim znakom, melodijom koja se pojavljuje pri pokretanju programa, primjer je uspješnoga korištenja osjetila koja pobuđuju na prepoznavanje marke. No, taj je primjer benignan u usporedbi s kompjutorskim igricama koje marketari pripremaju u budućnosti. U svojoj knjizi Brand Sense, autor Martin Lindstrom predviđa da će u budućnosti marketinški svijet doživjeti seizmičke promjene u načinu na koji potrošači doživljavaju brand, a koje su analogne promjenama iz crno-bijelih televizora u plazma ekrane s instaliranim surround sustavima.

Revolucija će se dogoditi kad marketingaši nadiju tradicionalnu paletu alata i počnu uključivati što više osjetilnih znakova pri razvoju proizvoda. U nekim je područjima revolucija već na putu. Poduzeća iz sektora alkoholnih i bezalkoholnih napitaka postala su eksperti u korištenju boja kad je riječ o revitalizaciji brandova i privlačenju mladih potrošača. Gordon Gin klasičan je primjer. Još 2004. godine kompanija je tradicionalnu smaragdnozelenu boju boce Sloe Gina zamijenila prozirnom kako bi se istaknula ljubičasta boja sastojaka. Potez je, naravno, pratila i marketinška kampanja koja se usredotočila na ‘raznoboje okuse’ i arome trava koje su u tri različita proizvoda Gordona – Original, Distiller’s Cut i Sloe, tako da su cjelokupni brand Gordona marketingaši pozicionirali kao ‘raznobojni gin’. No ne koriste se samo alkoholni proizvodi snagom osjetila.

Dodavanje trava i ekstrakata aromatičnih biljki proizvodima daje ‘osobni’ dodir, posebice kad je riječ o preparatima za njegu kože kao što su to proizvodi Boots Botanics, koji sadrže prirodne sastojke ciljajući na terapijske učinke. Zanimljiv je način na koji proizvođači i agenti koji prodaju kućanska sredstva za čišćenje uvode elemente koji potiču osjetila. Tradicionalnim robnim markama kao što je P&G-ovo sredstvo za pranje posuđa, dodaju se prirodni ekstrakti poput naranče, limete, čajavca i slično kako bi neznatno izmijenjenim proizvodom privukli potrošača. Kad se kućanski posao, kao što je pranje posuđa transformira iz nečega što je za svaku domaćicu najobičnija rutina u ugađanje osjetilima, jasno je da je proizvođačima sredstava za čišćenje takvo brandiranje, u ovom slučaju uz pomoć osjetila mirisa, glavna briga.

Brent Richards, direktor laboratorija za dizajn pri sveučilištu za umjetnost i dizajn Central Saint Martins u Londonu, bio je savjetnik u lansiranju ‘orgastičke’ čokolade. Njegovo objašnjenje rasta popularnosti osjetilne komunikacije povezano je s feminizacijom potrošačke kulture i utjecajem seksualnosti na dizajn proizvoda. Kako navodi, dostupnost prodavaonica koje prodaju seksualna pomagala, a orijentirana su prije svega prema ženskoj populaciji, važan je čimbenik u prihvaćanju korištenja seksualnosti u svim segmentima potrošnje. Giles Hedger, strateg iz marketinške agencije Miles Calcraft Birginshaw Duffy, brandiranje osjetilima vidi kao svojevrstan odgovor na vrijednosti koje su potrošačima nametnule ranije generacije. Točnije, tjelesna se ugodna smatra luksuzom, dok danas upravo stimulacija svih osjetila čini okosnicu djelovanja pojedinca u užurbanom svijetu.

U knjizi Brand Sense, Lindstrom opisuje kompanije koje od ugode stvaraju egzaktnu znanost. U automobilskoj industriji, razvoj takozvanoga akustičkog dizajna omogućava proizvodnju točno određenog zvuka koji proizvođači žele da se čuje kad vozač zalupi vrata automobila. Čak 36 posto japanskih potrošača izjavilo je da već samo po zvuku mogu razlikovati jednu robnu marku od druge. Proizvođači bijele tehnike, perilica za posuđe i rublje, veliku važnost pridaju upravo smanjenju buke koje proizvode njihovi proizvodi pri pranju i nastoje to pretvoriti u svoju konkurentsku prednost.

Nije samo zvuk element kojim nastoje manipulirati brand arhitekti. Jedno od intrigantnih preduvijanja spomenutih i u Lindstromovoj knjizi inkorporiranje je aroma u alate za izgradnju branda. Tako, primjerice proizvođači interijera automobila prskaju sredstvima koja mu daju miris ‘novog’ automobila, maloprodavači u svojim trgovinama puštaju opuštajuće mirise u nadi da će to natjerati kupce na kupnju ili dulje zadržavanje u trgovini.

Kakve koristi od spomenutih alata, koje potrošači teško mogu izbjeći, imaju poduzeća? Prema Brand Senseu, Thomas Pink, proizvođač odjevnih predmeta, ugrađuje uređaje u svoje prodavaonice koji emitiraju mirise svježe opranog pamuka. U tako insceniranoj atmosferi potrošači su voljniji kupovati.

Za brandiranje najvažnije je imati neobičnu i kreativnu ideju koja će se konzistentno predstaviti potrošačima. Biznisi koji se koriste osjetilima u brandiranju prešli su na novi oblik komunikacije s potrošačima, koja ponekad, ako je riječ o glasnoj glazbi ili prejakim mirisima, može biti napadačka i neugodna. Vlasnici brandova koji se koriste osjetilima u komunikaciji trebali bi ipak imati na umu da je u brandiranju zdrav razum ponekad važniji od osjećaja.