Istarske malvazije dobile svoj IQ

Dvadeset istarskih malvazija lanjske berbe dobilo je ‘markicu’ Istarska kvaliteta ili Istrian Quality, kojom se jamči vrhunski proizvod, napravljen po strožim kriterijima nego što propisuje zakon.

Količina prestaje biti kriterij u proizvodnji istarske malvazije. Tako tvrde vodeći istarski vinari, koji su na ovogodišnjoj izložbi vina Vinistra u Poreču predstavili novi iskorak u proizvodnji i marketingu vina. Dvadeset istarskih malvazija lanjske berbe dobilo je ‘markicu’ Istarska kvaliteta ili Istrian Quality. Taj znak IQ svakom će kupcu jamčiti da je vino koje nosi taj znak napravljeno prema kriterijima koji su mnogo stroži nego što propisuje zakon. Na taj način, prema riječima Marija Stavera, predsjednika Savjeta za dodjelu znaka kvalitete IQ, malvazija izlazi iz dosadašnje tradicionalne i individualne faze te ulazi u sustav posebno osmišljenog, strogoj nadzora s ciljem stvaranja prepoznatljivog vrhunskog proizvoda. A taj nadzor počinje još u vinogradu, objašnjava dr. Edi Maletić, profesor zagrebačkog Agronomskog fakulteta i upozorava:

• Prinos treba ograničiti na devet tona po hektaru, što je otprilike dva kilograma grožđa po trsu. Budući da priroda nije ravnopravna podijelila svoja blaga, neće svakome biti jednako lako zadovoljiti stroge kriterije. Oni čiji su vinogradni lošijim položajima morat će se više pomoći u podrumu kako bi dosegli traženu kvalitetu vina.

Vinar koji podnese zahtjev za dodjelu znaka IQ može očekivati kontrole u vinogradu u vrijeme cvatnje i dozrijevanja grožđa te najvjerojatnije i tijekom berbe. Nadzor će se nastaviti i u podrumu, a konačnu ocjenu dobit će nakon fizikalne i kemijalne analize vina u boći te, naravno, nakon kušanja vina. Takav sustav nadzora, tvrdi dr. Ivica Matošević, predsjednik Udruge vinara i vinogradara Istre Vinistra te proizvođač jedne od najcjenjenijih malvazija pod fantazijskim imenom Alba, obavezno je ako se želi biti dio finoga vinskog svijeta koji se stalno dokazuje kvalitetom.

• Neodvojivi smo dio Mediterana i mediteranskog načina života, u kojemu je vino dio svakodnevnice. Mislimo da u toj utakmici možemo zagrati s našim adutom, a to je ponajprije visoka kvaliteta jedinstvenog proizvoda na vinskih sceni: istarske malvazije – veli Matošević.

Malvazija je najrasprostranjena sorta u Istri, a prema dr. Ediju Maletiću postala je i druga sorta po rasprostranjenosti u Hrvatskoj, odmah iza graševine. Osim u Istri, uzgaja se u Italiji i Grčkoj, a do danas je opisano više od 30 različitih vrsta. U talijanskim regijama Piemonte i Puglia čak se uzgaja i crna malvasia nera. Sorta istarska malvazija pojavila se 1891. godine na izložbi vina u Zagrebu, a prvi je put opisana 1913. godine u izdanju ‘L’Istria agricola’. Od sredine prošlog stoljeća pa gotovo do njegova kraja, malvazije su bile žute, oksidirane, tupe jer su se pravile tehnologijom za proizvodnju crnih vina.

Potkraj 80-ih godina skupina mladih vinara počela je malvaziju proizvoditi na moderan način. Riječ je o vinari koji su u nedjelju dobili znak IQ. Jedan od njih, Gianfranco Kozlović, godine 1998. na Vinoviti u Zagrebu svojom je malvazijom osvojio priznanje za najbolje hrvatsko vino. Danas je normalno da malvazije zriju mjesecima u novim bačvicama od hrasta, pa čak i od akacije. Normalno je da osvajaju priznanja na svakoj izložbi na kojoj se pojave i normalno je da se prodaju za stotinjak i više kuna po butelji.

Jedan od proizvođača iznimnih malvazija je i Moreno Coronica, čija Gran malvazija odležana u barriqueu spada u vrh ponude istarskih bijelih vina. On tvrdi da znak IQ neće osobito pomoći njemu i ostalim vinarima čija su imena poznata i izvan hrvatskih granica.

• Mladi vinari moraju IQ priznati kao svoj cilj. Samo proizvodnjom prema strogim kriterijima postići će ujednačenu kvalitetu koja neće previsu varirati ovisno o godini – veli Coronica.

Među mlade vinare spada i Roberto Terzolo, čija obitelj već drugu godinu zaredom odnosi titulu najbolje malvazije na Vinistra. Ime je mnogima nepoznato jer njihovih vina gotovo i nema izvan obiteljskoga gospodarstva i istarskih restorana.

Na šest hektara vinograda obitelj Terzolo uzgaja malvaziju i merlot te teran i muškat žuti. U podrumu ne koriste drvo, rade svježa vina za koja je dovoljan inoks. A nemaju ni znak IQ. Roberto Terzolo da kako zasad nema namjeru ni podnijeti zahtjev.

Znak nemaju ni malvazije Lagune, najvećega istarskog proizvođača vina koji je ove godine na Vinistra imao najbolje ocijenjeno vino, cabernet sauvignon iz 2003. godine. Vino koje je fermentiralo u inoksu, a zatim 12 mjeseci odležalo u barriqueu, ne može se, nažalost, kupiti. Ima ga svega 6000 litara i bit će samo u ponudi nekoliko restorana.

No zato su vina dva deset vinara zaslužila znak IQ. To je, kako sami sebe opisuju, društvo odabranih, ali nipošto elita. Riječ je o društvu onih koji su iskreno i odlučno kreirali u stvaranje novih vrijednosti. Iznimno su zadovoljni time što su prve oznake Istarske kvalitete dodijeljene upravo vinu i upravo malvaziji. A Projekt IQ ide dalje te bi se istim znakom trebali u dogledno vrijeme okititi i najbolji proizvođači pršuta, maslinova ulja…