Piše: Željka Laslavić \nzeljka.laslavić@liderpress.hr \nFoto: Željko Jelenski

Hrvatska je napokon dobila Studiju nautičkog turizma u kojoj su detaljno razrađene i prikupljene korisne informacije, ali se njome teško može planirati njegov razvoj kad u praksi ne postoji nikakva vizija Vlade o konačnom rješavanju statusa nacionalnog blaga, sustava ACI marina. U posljednjih deset godina nije čak niti riješen status sjedišta ACI-ja u Opatiji, Ville Istranke, koje smo nedavno posjetili kako bismo saznali misli li novi direktor Anto Violić razviti konkretnu strategiju ACI-ja ili će se prema tom vrijednom sustavu odnositi kao i njegovi prethodnici. ACI je, naime, u posljednjih deset godina promijenio isto toliko direktora koji su uz pomoć politike i pojedinih lobija tvrtku ‘očerupali’ i doveli do ruba propasti.

Iako se u poslovanju ACI-ja prošloga tjedna ništa bitno nije promijenilo, tržišna vrijednost dionica popela se s 3.500 na 5.050 kuna. Na prvi pogled moglo bi se pretpostaviti da se u ACI-ju sprema veliki planovi o privatizaciji, no nagli skok vrijednosti dionica analitičari pripisuju slaboj ponudi ACI-jevih dionica na tržištu. Prodaja 300-tinjak dionica u posljednjih tjedan dana izazvala je veliku potražnju i rast cijene za 28 posto, no radi se o špekulantskom kupovanju od strane investitora koji dionice očigledno podcjenjuju.

Vrijednost većinskoga državnog paketa u ACI-ju procijenjena je na 100 milijuna kuna. No kad bismo sagledali realno stanje i uzeli u obzir prosječnu cijenu veza u Europi sa svim popratnim sadržajima, kao i činjenicu da ACI raspolaže s više od 6.000 veza, tada bi vrijednost Društva iznosila blizu 200 milijuna eura. No trenutačno su najveći ACI-jev problem koncesije čiji rok nije ujednačen i od kojih su neke istekle, čime se bitno umanjuje tržišna vrijednost tvrtke. Državni tajnik za more, ujedno i predsjednik Nadzornog odbora ACI-ja Branko Bačić smatra da za davanje generalne koncesije svim ACI-jevim marinama do 2030. godine, kao što je planirano, nema žurbe. U četiri marine istekle su koncesije, one i dalje plaćaju naknadu za korištenje pomorskog.