Snažniji rast vanjskoga duga u veljači

Rast vanjskoga duga nastavio se i tijekom veljače ove godine, kada je na kraju promatranoj mjesecu ukupni vanjski dug RH dosegao razinu od 26,2 milijarde eura, što predstavlja 82,6 posto procijenjenog BDP-a. U odnosu na kraju siječnja, vanjski dug RH ostvario je rast od 452 milijuna eura, dok je tijekom prva dva mjeseca ove godine vanjski dug povećan za više od 712 milijuna eura. U usporedbi s veljačom 2005. godine, vanjski dug je veći za 3,55 milijardi eura što predstavlja godišnji rast od 15,6 posto. Tako je tijekom ovogodišnje veljače primjetno značajno ubrzanje rasta vanjskoga duga na godišnjoj razini. Tijekom ovogodišnje veljače država je smanjila svoja vanjska zaduženja na mjesečnoj razini i godišnjoj razini, pa je vanjski dug države na kraju mjeseca iznosio 6,88 milijardi eura. U veljači su najznačajniji dio rasta vanjskoga duga generirale poslovne banke povećavši svoju zaduženost u inozemstvu za dodatnih 462 milijuna eura na ukupno 9,7 milijardi eura. Također i na godišnjoj razini banke su zabilježile najznačajnije povećanje vanjskoga duga od gotovo 31 posto. Ostali domaći sektori na kraju veljače inozemstvu su dugovali 7,25 milijardi eura, odnosno 141 milijun eura više nego na kraju siječnja, a i na godišnjoj razini poduzeća su zabilježila natprosječno višak godišnji rast od 22 posto.

U ožujku 2006. promet u trgovini na malo ostvario je značajan rast prometa na mjesečnoj razini, dok je na godišnjoj razini gotovo stagnirao. U ožujku je tako u odnosu na veljaču zabilježeno nominalno povećanje prometa od 18 posto, dok je realni rast iznosio 17,8 posto. Nešto snažniji mjesečni rast ostvarenog prometa u maloprodaji tijekom ožujka zamjetan je bio i u prethodnim godinama. U odnosu na ožujak 2005. godine promet u trgovini na malo ostvario je realni rast prometa od svega 0,1 posto, dok je nominalni rast iznosio 2 posto. Uspravljavanje rasta prometa u maloprodaji na godišnjoj razini ponajprije je posljedica više prošlogodišnje baze, kada je uslijed uskrsnjih blagdana osobna potrošnja bila mnogo izraženija.

Početak prošlog tjedna protekao je u znaku izražene potražnje korporativnog sektora i institucionalnih investora za eurima, što je dovelo do blagog rasta tečaj i trgovanja na razinama od približno 7,290 kuna za euro. Međutim, u nastavku tjedna korporativna potražnja za eurima je značajnije oslabila, pa je vrlo dobra opskrbljenost tržišta devizama nadjačala potražnju, čime su stvoreni zamjetni aprecijacijski pritisci na domaću valutu. Tako se pri kraju tjedna trgovanje odvijalo na razini od 7,270 kuna za euro, da bi na kraju ipak bilježili blagav korekciju tečaja na više te je prošlotojedno trgovanje završeno na razini od 7,275 kuna za euro.

Na međunarodnom je tržištu prošli tjedan protekao u znaku slabljenja dolara te nešto manjeg obujma trgovanja uslijed praznika u Europi i Japanu. Od samog početka tjedna bili su zamjetni pritisci na slabljenje dolara čemu su najviše pridonijele objave pozitivnih pokazatelja u eurozoni, ali i očekivanja tržišta o kraju serije povećanja referentne kamatne stope u SAD-u. Posebno izraženi aprecijacijski pritisci na euro bili su nakon što je čelnik ECB-a naglasio spremnost poduzimanja mjera za ublažavanje rastućih inflacionih pritisaka, što je, uz objavu slabijih ali očekivanih pokazatelja na američkom tržištu rada, dovelo do rasta tečaja EUR/USD na razine iznad 1,276 dolara za euro. No, na samom kraju tjedna došlo je do blagog pada tečaja na razine od približno 1,273 dolara za euro. Istodobno je tjedni tečaj USD/JPY iznosio oko 112,4 jena za dolar.