Zaposliti pripravnika posebno se isplati manjim poslodavcima

Subvencije od oko 770 do 2.500 kn na mjesec u trajanju od 12 mjeseci poslodavci mogu ostvariti za zapošljavanje pripravnika do 29 godina starosti.

Prema zakonu, pripravnici su osobe koje se prvi put zapošljavaju u zanimanju za koje su se školovali, da bi se radom i stručnom praksom osposobili za samostalan rad u stečenom zanimanju. Poslodavac koji zapošljava pripravnika mora mu omogućiti osposobljavanje za samostalan rad, a način osposobljavanja mora biti uređen pravilnikom o radu ili ugovorom koji sklapaju poslodavac i pripravnik. Ugovor o radu koji prije početka rada sklapaju poslodavac i pripravnik mora biti u pisanom obliku. U njemu se, između ostalog, obvezno navodi trajanje pripravnika, te naznaka je li riječ o radu na određeno ili na neodređeno vrijeme.

Poslodavac je dužan prijaviti pripravnika nadležnim tijelima mirovinskoga i zdravstvenog osiguranja. Prema propisima o mirovinskom i zdravstvenom osiguranju, rok za prijavu je 15 dana od zasnivanja radnog odnosa. No, s obzirom da su Zakonom o Državnom inspektoratu proširene ovlasti inspektora rada u području radnih odnosa, tako da inspektor rada ima ovlaštenje usmenim rješenjem na rok od 30 dana poslodavcu zabraniti obavljanje djelatnosti ako zatekne na radu neprijavljenog radnika, savjet je poslodavcima da prijavu podnesu odmah, na dan početka rada. Poslodavac je obvezan u roku 15 dana pripravniku dati ugovor o radu i presliku prijave na mirovinsko i zdravstveno osiguranje.

Isto tako, obvezan je nakon prestanka radnog odnosa pripravnika, u roku od osam dana uručiti mu presliku odjave s mirovinskoga i zdravstvenog osiguranja. Prema Zakonu o radu, pripravnici staž može trajati najduže godinu dana. No, ako je posebnim propisom određeno drukčije trajanje pripravnika, tada on ima prednost u primjeni. Nakon proteka pripravnika staža, pripravnik polaže stručni ispit. Obveza polaganja stručnog ispita može se urediti i kolektivnim ugovorom.

Pripravnik ima pravo na plaću i sva druga prava iz radnog odnosa, jednako kao i drugi radnici koji nisu u statusu pripravnika. Visina pripravnicičke plaće određuje se ugovorom o radu, pravilnikom ili kolektivnim ugovorom koji obvezuje poslodavca. Uobičajeno je da se u nabrojanim izvorima radnog prava plaća pripravnika određuje u odnosu na plaću radnika koji radi na poslovima za koje se pripravnik osposobljava, tako da je plaća pripravnika u pravilu 80 ili 85 posto od plaće za to radno mjesto. Ako je različitim izvorima radnog prava određena različita svota plaće, pripravnik ima pravo na plaću koja je za njega najpovoljnija.

Plaća pripravnika podliježe obračunu i uplati svih javnih davanja, jednako kao i plaća svakoga drugog radnika. Pripravnici nemaju nikakve dodatne olakšice u odnosu na druge zaposlenike.

I na pripravnika se primjenjuju odredbe radnog prava koje reguliraju najduže trajanje punoga radnog vremena, određene o pravu na dnevni, tjedni i godišnji odmor. Pripravnik ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana za svaku kalendarsku godinu. Ima i pravo na dopust do sedam radnih dana u godini za važne osobne potrebe, kao što je sklapanje braka, rođenje djeteta, smrt člana uže obitelji i dr. U slučaju bolesti, pripravnik ima pravo odsustvovati s rada radi liječenja, s pravom na naknadu plaće.

Pripravnica kojoj istekne ugovor o pripravnicičkom radu sklopljen na određeno vrijeme, a u tom je trenutku zatećena na bolovanju zbog komplikacija u trudnoći ili koristi porodni dopust, nastavlja preko Zavoda za zdravstveno osiguranje ostvarivati prava po osnovi roditeljstva. Poslodavac je odjednom iz sustava mirovinskoga i zdravstvenog osiguranja s danom isteka ugovora o radu, a osoba se radi ostvarivanja prava na bolovanje odnosno porodni dopust prijavljuje Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje.

Ako imaju interesa i uz uvjet ispunjavanja traženih uvjeta, poslodavci mogu za zapošljavanje pripravnika koristiti poticajna državna sredstva na temelju Godišnjeg plana za poticanje zapošljavanja za 2006. godinu, koja se ostvaruju preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Potpora za zapošljavanje mladih osoba bez iskustva može se ostvariti za mlade nezaposlene osobe starosne dobi do 25 odnosno 29 godina. Za osobe strukovnih znanja i osobe srednje, više i visoke stručne spreme subvencija traje 12 mjeseci.

Poticanje zapošljavanja osoba dobne skupine do 29 godina starosti služi upravo sufinanciranju pripravnicičkog staža. Poslodavci mogu ostvariti poticajna sredstva za osobe koje su završile srednje, više ili visoko obrazovanje, a nemaju radnog iskustva ili ga imaju najviše do 6 mjeseci i to izvan zanimanja za koje su se školovale. Dodatni je uvjet da je riječ o nezaposlenim mladim osobama koje su najmanje šest mjeseci prijavljene u evidenciji nezaposlenih koju vodi Zavod za zapošljavanje ili o osobama koje su prijavljene manje od šest mjeseci, ali su se prijavile u evidenciju u roku 90 dana od završetka školovanja.

Svota subvencije ovisi o stručnoj spremi pripravnika i veličini poslodavca, na način da se poticajnim sredstvima više subvencioniraju mali poslodavci koji zapošljavaju osobe više i visoke stručne spreme.

Poslodavci obveznici poreza na dobit i poslodavci obveznici poreza na dohodak koji zapošle pripravnika mogu po toj osnovi ostvariti poreznu olakšicu pri plaćanju poreza na dobit odnosno poreza na dohodak. Ta se olakšica inače ostvaruje za novozaposlene radnike zaposlene na neodređeno vrijeme, a za pripravnike se može ostvariti čak i u slučaju kad se ugovor o radu sklopi na određeno vrijeme. Poslodavac može ostvariti poreznu olakšicu za zapošljavanje pripravnika iz evidencije Zavoda za zapošljavanje, ali i za pripravnika kojeg je zaposlio neposredno nakon završetka školovanja, bez posredovanja Zavoda za zapošljavanje.

Iznos porezne olakšice određen je u visini bruto plaće i doprinosu na plaću koju je poslodavac isplatio pripravniku u razdoblju 12 mjeseci od dana zaposlenja.

Ako razdoblje od 12 mjeseci obuhvaća dva kalendarska godine, olakšica se u pripadajućem dijelu ostvaruje za svaku kalendarsku godinu. Ako poslodavac u istom poreznom razdoblju smanji broj zaposlenih radnika, tada se iznos porezne olakšice umanjuje za svotu bruto plaće i doprinosu na plaću koje bi do isteka poreznog razdoblja bile isplaćene radnicima kojima je iz bilo kojeg razloga prestao radni odnos. Porezne olakšice po osnovu zapošljavanja pripravnika mogu ostvariti i poslodavci koji koriste poticajna sredstva iz Programa zapošljavanja, jer jedno pravo ne isključuje drugo.