Va je sreća što sam, radeći u velikom sustavu kakav je bio Đuro Đaković, na vrijeme uvidio značaj zaštite podrijetla i industrijskog dizajna, kaže Tomislav Galović, čija tvrtka Kulin Galović proizvodi svjetski poznati slavonski kulen sa zaštićenim zemljopisnim podrijetlom. Tomislav Galović, naime, nije mesar, niti prehrambeni biotehnolog, nego – pravnik. U Đuri Đakoviću bavio se međunarodnim trgovačkim pravom i industrijskim vlasništvom, a praviti kulene naučio je u rodnoj kući u Slavonskom Brodu, gdje se, kao i u svakoj slavonskobrodskoj obitelji, u vrijeme svinjokolje pravio kulen. Kad su stasali on i njegova tri brata, u kući Galovićevih kulen se počeo praviti na veliko – svakome od četvorice braće bila je namijenjena jedna svinja. Potaknut tradicijom, s jedne strane, i saznanjima o suvremenom međunarodnom trgovačkom pravu, s druge, odlučio je objediniti svoja iskustva i patentirati slavonski kulen, jedinstvenu delikatesu na svijetu, koja se prema tradicionalnoj recepturi, što se prenosi s koljena na koljeno, priprema samo u Slavoniji.
Naziv ‘kulen’ također je tradicionalan jer se kod nas kulen naziva kulin, a kako sam svima morao objašnjavati da je kulin zapravo kulen, rodila se ideja za naziv Kulin Galović.
Od ideje do realizacije prošlo je petnaest godina. Danas je Tomislav Galović jedini poduzetnik u Hrvatskoj koji ima tri patenta: kulen, prvi proizvod u Hrvatskoj sa zaštićenim geografskim podrijetlom, zaštićeni logotip s nazivom proizvoda Kulin Galović, kao prepoznatljivi brand te dizajniranu kutiju za kulen. Kao potpredsjednik Svjetske organizacije proizvođača proizvoda sa zaštićenim geografskim podrijetlom Origin, Galović drži predavanja diljem svijeta – od Šangaja, do Torina i Ženeve. Organizacija okuplja proizvođače najkvalitetnijih zaštićenih proizvoda cijelog svijeta, a predsjednik je Pedro Excheveria, gvatemalski proizvođač kave.
Zbog iskustva u proizvodnji slavonskoga kulena, ali i u patentiranju branda, Galović je – zajedno s desetak stručnjaka, prehrambenih biotehnologa, veterinara, stočara i agronoma – sudjelovao u izradi operativnog programa proizvodnje slavonskog kulena, koji je nedavno prihvatila Vlada RH. Programom za kulen preduvjet je da se uzgajivačima isplaćuje 200 kuna poticaja za svaku svinju od najmanje 140 kilograma. Kako bi se potaknula gradnja objekata za uzgoj svinja za kulen, uzgajivačima su namijenjeni i krediti do milijun kuna, za koje zainteresirani trebaju priložiti projektnu i građevinsku dokumentaciju.
Zahvaljujući ugovoru s PBZ-om, prvi put u povijesti hrvatskoga gospodarstva bankarstvo prati hrvatski brand od početka do finalnog proizvoda – primjećuje Galović. – Već sam u Ministarstvu za poljoprivredu rekao da kredite neću ja koristiti. Neka budu namijenjeni onima koji žele razvijati proizvodnju. Ne bojim se konkurencije. Ona me može samo potaknuti da budem još bolji.
Galović trenutačno ima tridesetak, kao što kaže, ozbiljnih kooperanata, od kojih svaki godišnje isporuči od 20 do 100 svinja. Slavonski kulin Galović pravi se, naime, isključivo od slavonske svinje domaće pasmine, koja se uzgaja na otvorenome – u ispustu ili toru – i hrani hranom koju poljoprivrednik priprema na vlastitom imanju od svojih poljoprivrednih proizvoda. Veterinarski nadzor je stalan, a u ugovoru je precizirano da otkupljavač u svakom trenutku, nenajavljen, može posjetiti farmu kako bi provjerio u kakvim se uvjetima uzgajaju svinje. Isporučuju se stare od 12 do 18 mjeseci, a teške najmanje 150 kilograma.
