U različitim fazama pripreme, od mjerenja vjetropotencijala do u cijelosti pripremljenih projekata, danas je više od 50 vjetroelektrana. U Hrvatskoj ima stotinjak lokacija za vjetroelektrane ukupne snage 600 megavata, što odgovara snazi nuklearne elektrane Krško.
Samo u 2005. godini u svijetu je počelo raditi približno 11.800 MW novoinstaliranih vjetroelektrana, što predstavlja rast tržišta od 43 posto u odnosu na prethodnu godinu. Od toga ih je u zemljama EU postavljeno 6.200 MW te 2.430 MW u SAD-u. Ukupan instalirani kapacitet vjetroelektrana u svijetu potkraj 2005. bio je blizu 60.000 MW, od čega više od dvije trećine u Europi. Kumulativna stopa rasta posljednjih godina kretala se između 20 i 30 posto. U proteklim pet godina industrija korištenja energije vjetra prošla je fazu tehnološkog razvoja i komercijalizacije, da bi prerasla u posao s globalnim godišnjim obrtom od gotovo 12 milijardi eura.
Danas vjetroelektrane zadovoljavaju približno tri posto potreba EU za električnom energijom. Energetski sektor brzo se prilagodi i na tom se polju u nekoliko vodećih europskih zemalja stvorilo povoljno okružje za projekte obnovljivih izvora energije, što je izazvalo pravi bum korištenja energije vjetra. Već je premašen cilj od 40.000 MW do 2010. godine koji je postavila Uprava za energiju Europske komisije, a Europska asocijacija za korištenje energije vjetra nekoliko je puta morala ažurirati svoje planove i ciljeve kako bi uzela u obzir kretanja na tržištu industrije vjetra.
Hrvatska ima značajne prirodne potencijale za razvoj projekata vjetroelektrana. Najveća izdašnost energije vjetra svakako je u priobalnim županijama, pa se u tim područjima očekuje i najveće zanimanje ulagača u projekte vjetroelektrana. Približavanjem EU u sljedećim godinama, Hrvatska će biti obvezna povećati udjel obnovljivih izvora energije u strukturi potrošnje električne energije, a s obzirom na trenutačne odnose između cijena i zrelosti tehnologije, korištenje energije vjetra značajno će najviše pridonijeti ispunjenju te obveze.
Iako se najbolji vjetropotencijali mogu očekivati u cijelom zaobalju, pitanje je trenutka kada će se vjetroelektrane početi graditi i na lokacijama u unutrašnjosti zemlje. Ako se mjerenjima pokaže da i kontinentalni dio Hrvatske strujanje zraka još je povoljnije za energetsko iskorištavanje, ali morske vjetroelektrane (tzv. off-shore) mnogo su tehnički i financijski zahtjevnije od kopnenih. Iako su tehnike temeljenja morskih vjetroelektrana u većim dubinama (više od 30 m) još u razvoju, vrlo je vjerojatno da će one u budućnosti biti mogući izvor električne energije za Hrvatsku.
Ključni uvjet razvoja industrije energije vjetra, kao i drugih obnovljivih izvora, pravna je uređenost poduzetničkog okruženja te stabilnost uvjeta privređivanja u pogledu trajanja otkupa i visine otkupne cijene. Vjetroelektrane na boljim lokacijama proizvode električnu energiju po cijenama blizu tržišnim izvorima energije. No, razlika u cijeni potpuno se kompenzira doprinosima vjetroelektrana zaštiti okoliša, odnosno izbjegnutim štetama u okolišu zbog proizvodnje energije u konvencionalnim elektranama.
Hrvatske vjetroelektrane vrte se sve brže. Prva vjetroelektrana u Hrvatskoj, na otoku Pagu, ukupno instalirane snage 5,95 MW (7×850 kW) u pogonu je od kraja 2004. godine. Vrijednost cijele investicije iznosila je približno 48 milijuna kuna. Osnovni elementi i uvjeti privređivanja vjetroelektrane definirani su Ugovorom o kupoprodaji električne energije, potpisanim u jesen 2001. te revidiranim u proljeće 2004. godine između Hrvatske elektroprivrede i tvrtke Adria Wind Power. Električnu energiju proizvedenu u vjetroelektrani Ravne 1 Hrvatska elektroprivreda otkupljat će tijekom 15 godina po cijeni od 90 posto prosječne prodaje cijene električne energije. Prema proračunima, očekivana godišnja proizvodnja električne energije bit će između 13,5 i 15 GWh.
