Home / Informacije / Kvalitetna proizvodnja u malim serijama

Kvalitetna proizvodnja u malim serijama

Poslovne prilike uključuju namještaj, autodijelove, softver, brodice i cargo. Prema analizi stručnjaka iz Deloittea, Raiffeisen Bank Hrvatske i Emerging Markets Groupa, autori Strateškog okvira za razvoj 2006.-2013. prilikom donošenja nove gospodarske strategije nisu se upućivali u proglašavanje sektora koji imaju veliki potencijal rasta i na koje bi potencijalni ulagači trebali obratiti posebnu pažnju. U analizi koju su protekla tri i pol mjeseca radila tri stručnjaka iz Deloittea, Raiffeisen Bank Hrvatske i Emerging Markets Groupa, kao obećavajuće tržišne niše izabrane su proizvodnja autodijelova, proizvodnja i remont brodica za sport i razonodu, proizvodnja namještaja, prekrcaj i skladištenje tereta te savjetovanje i pribavljanje programske opreme ili, jednostavno, softver.

Preporučuje se orijentacija na proizvodnju stolaca, sjedalica, stolova i komoda te kvalitetnoga pločastoga namještaja. Odlučujući faktori za ulaganja u tranzicijske zemlje bili su niži troškovi rada, ali i kvalitetna drvena građa, koja je u većini zemalja Zapadne Europe rijetka. S druge strane, unatoč obilju kvalitetne sirovine i tradiciji u proizvodnji namještaja, Hrvatska posljednjih godina ne zadovoljava rastuću domaću potražnju, već bilježi i rastući deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom. Domaća proizvodnja namještaja bi se, smatraju analitičari, trebala orijentirati na proizvodnju kvalitetnog namještaja u malim serijama.

Potencijal za realizaciju izravnih stranih ulaganja postoji, pogotovo za otvaranje ili kupnju već postojećih tvrtki koje bi se orijentirale na proizvodnju masivnog namještaja, odnosno stolaca i sjedalica te stolova i komoda. Najveći potencijal za realizaciju stranih ulaganja analitičari vide u proizvodnji visokokvalitetnoga pločastog namještaja u malim serijama. No, stvarnost je takva da je većina tvrtki u tom sektoru i dalje u fazi restrukturiranja poslovanja, proizvodnja nije specijalizirana, tehnoška opremljenost je loša, nedostaju domaći brandovi itd.

Tijekom 2004. godine ukupno je registrirano 365 tvrtki s osnovnom djelatnošću proizvodnje namještaja, koje su ostvarile ukupan prihod od 340 milijuna eura i zapošljavale 10.920 radnika. Ukupna vrijednost izvoza namještaja u 2004. iznosila je više od 180,1 milijun eura, a uvezeno je namještaja u ukupnoj vrijednosti do 242 milijuna eura, čime se generirao deficit robne razmjene u iznosu od čak 62 milijuna eura unatoč značajnim komparativnim prednostima Hrvatske.

Država i dalje ima značajan utjecaj na trendove u proizvodnji namještaja, jer se velika većina drvene sirovine nalazi u vlasništvu državne tvrtke. Očekuje se da će daljnja liberalizacija tržišta drvene građe pozitivno djelovati na rast interesa ulagača. Najznačajniji negativan utjecaj na sektor proizvodnje namještaja ima administrativno određena cijena drvene sirovine, koja ne predstavlja odnos ponude i potražnje na tržištu, a jedna od najznačajnijih prepreka realizaciji stranih ulaganja je nemogućnost sklapanja ugovora o suradnji s HŠ-om na rok dulji od pet godina.

Idućih godina očekuje se razvoj toga sektora te nastavak rasta međunarodne potražnje, ali i konkurencije, što bi moglo dovesti do rasta interesa stranih tvrtki za ulaganje u Hrvatsku. Mogućnosti ulaganja nisu ograničene samo na tvrtke koje su direktni proizvođači namještaja, već postoji i perspektiva ulaganja u tvrtke koje sudjeluju u dobavljačkom lancu, ponajprije planirane velikih kapaciteta, koje bi osim domaćih proizvođača namještaja mogle opskrbljivati i proizvođače u susjednim zemljama, pogotovo u Italiji. Postoji i određen potencijal za ulaganja u tvrtke koje proizvode okove, kvake i ostale metalne dijelove koji se koriste prilikom proizvodnje namještaja, budući da je trenutačno broj tih proizvođača zanemariv.

Proizvodnja u sektoru autodijelova vrlo je koncentrirana: dvije tvrtke ostvaruju gotovo 56 posto ukupnih prihoda. Rastuća konkurencija među svjetskim proizvođačima automobila i konstantni pritisci na snižavanje proizvodnih troškova posljednjih godina utjecali su na izrazitu globalizaciju automobilske proizvodnje. Hrvatska, za razliku od Slovačke, Mađarske, Češke itd., nije uspjela privući niti jedno značajnije izravno strano ulaganje u taj sektor, ali postoje i primjeri uspješno ostvarenih ulaganja u razvoj vozila potaknutih kvalitetnom radnom snagom u inženjerstvu i informatičkim tehnologijama uz niže troškove rada nego u zemljama Zapadne Europe.

Istraživanja pokazuju da se većina dodane vrijednosti u automobilskoj industriji generira u proizvodnji dijelova i pratećim djelatnostima, poput istraživanja i razvoja, a tek manjim dijelom u procesu sklapanja vozila, što daje šansu i Hrvatskoj. Prema podacima iz 2004., čak 77 posto ukupnih prihoda sektora proizvodnje motornih vozila u Hrvatskoj ostvarile su tvrtke koje se bave proizvodnjom dijelova i pribora za motorna vozila. Tijekom 2004. ukupna vrijednost uvezenih proizvoda koji pripadaju tom sektoru bila je 1,3 milijarde eura, što je gotovo 10 posto od ukupne vrijednosti uvoza. U isto vrijeme je vrijednost izvoza iznosila tek 144 milijuna dolara, od čega se većina odnosi na izvoz autodijelova.

Prema evidenciji Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, u Hrvatskoj postoji 63 tvrtke koje se primarno bave proizvodnjom autodijelova i pribora. Tijekom 2004. ostvarile su ukupan prihod od 270 milijuna eura, dok je prihod od poslovnih djelatnosti bio 160 milijuna eura. Iste godine uvezeno je dijelova i pribora za motorna vozila u vrijednosti od skoro 115 milijuna eura, a izvezeno više od 81 milijuna eura. Činjenica da izvoz čini gotovo 99 posto njihovih poslovnih prihoda dokazuje da su i domaći proizvođači poput solinskog AD plastika i P.P.C. ge da nastave raditi u tom smjeru jer to nije, kao što kaže Muhlenbach, statički proces.

Ta sektorska analiza rađena je primarno za Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, ali joj je namjena motivirati i drugo da nastave raditi u tom smjeru jer to nije, kao što kaže Muhlenbach, statički proces. Pretpostavke i potencijali postoje, ali da bi se sektori zaista predstavljali ključ za gospodarski rast potrebno im je dalji razvoj. Buzeta zauzeli svoje pozicije u međunarodnom lancu dobavljača i proizvođača automobila. Stoga će potražnju za proizvodima domaćih proizvođača dijelova kao i visinu stranih ulaganja odlučiti kretanja na globalnom tržištu. Do 2010. očekuje se dalje povećanje svjetske proizvodnje automobila. U Hrvatskoj je proizvodnja dijelova i pribora za automobile vrlo koncentrirana – dvije najjače tvrtke ostvaruju gotovo 56 posto ukupnih poslovnih prihoda.

Glavna barijera za ulazak u tu proizvodnju velika su početna ulaganja i velika proizvodnja. Prilikom sklapanja ugovora s proizvođačima automobila za dobavljače je najvažnije posjedovanje međunarodnih certifikata. Unatoč dosadašnjoj niskoj razini realiziranih stranih ulaganja u taj sektor, postoji potencijal rasta takvih investicija. Analitičari optimizam temelje na komparativnim prednostima Hrvatske, prvenstveno na tradiciji, posebno u proizvodnji specijalnih vozila i dijelova za njih, visokoobrazovanoj radnoj snazi i blizini tržišta i proizvodnih pogona u Europi.

Hrvatska može biti logistička luka za cijelu regiju zbog geografskog položaja i dobre infrastrukture, iako aerodrome i luke treba još razvijati.