MASOVNIJE korištenje Sunca nakon uvođenja poticaja

Iako imamo velike prednosti za korištenje Sunčeve energije u odnosu na druge zemlje Europe, na samom smo dnu po broju instaliranih solarnih sustava, čija ukupna površina vjerojatno ne prelazi 25.000 četvornih metara.

Sunčeve ćelije dugovječni su, tihi i izuzetno pouzdani uređaji za proizvodnju električne energije. Industrija Sunčevih ćelija danas je jedna od najbrže rastućih industrija. U 2004. proizvedeno ih je ukupne vršne snage 1.146 MW, što je porast od 54 posto u odnosu na prethodnu godinu. Uzrok takvog porasta proizvodnje je, s jedne strane, tehnološki napredak u istraživanju materijala, novih koncepata i procesa proizvodnje, a s druge, snažna politička podrška izražena kroz poticaje za ugradnju fotonaponskih sustava.

Najavljenje uvođenje sustava poticaja, a osobito sređivanje pravne situacije u vezi s pravom priključka na elektroenergetski sustav i otkupa energije, omogućit će razvoj umreženih sustava u Hrvatskoj. Unatoč trenutačno apsurdnoj situaciji priključivanja i otkupa energije proizvedene u Sunčevim sustavima, u Hrvatskoj su realizirana tri veća projekta – dva u Zagrebu (7,14 i 36,1 kW) i jedan u Čakovcu (5,6 kW).

Većina oblika energije na Zemlji nastala je i nastaje djelovanjem Sunčeva zračenja. Vjetar i sve vodne snage, energija valova i biomasa koja nastaje u procesu fotosinteze, posljedica su Sunčeva zračenja. Sunčev zračenje može se koristiti u svim krajevima Hrvatske, iako cijena sustava s približno pet četvornih metara kolektora, 300-litarskim spremnikom i pripadajućom opremom je, ovisno o kvaliteti i proizvođaču, između 15.000 i 25.000 kuna.

Osobina je Sunčeve energije nizak energetski tok i svako ozbiljnije korištenje Sunčeve energije uključuje i primjenu mjera energetske učinkovitosti, ali Sunčeva se energija može i izravno koristiti. Relativno jednostavnim principima gradnje kuća i zgrada, zimi se mogu maksimalno iskoristiti niske razine zračenja uz sprečavanje nepotrebnih gubitaka topline, dok ljeti treba smanjiti zagrijavanje. Arhitektura zgrade treba omogućiti i maksimalno korištenje raspršenog Sunčeva zračenja, kako bi se uklonila potreba za umjetnom rasvjetom tijekom dana, koja troši električnu energiju i dodatno zagrijava prostor. Također je moguće koristiti energiju okoliša, odnosno energiju u tlu akumuliranog Sunčeva zračenja, kako bi se zrak u kući ljeti hladio, a zimi grijao, zbog značajnih razlika temperatura tla i zraka tijekom godine.

Upravo je dugačak rok povrata investicije, među ostalim, razlog da je broj izvedenih Sunčevih sustava relativno malen. Točnih statistika nema, ali ukupna površina Sunčevih kolektora u Hrvatskoj vjerojatno ne prelazi 25.000 četvornih metara.

Značajniji broj većih Sunčevih sustava realiziran je osamdesetih godina.

Iako smo u velikoj prednosti kad je riječ o mogućnosti korištenja Sunčeve energije u odnosu na druge zemlje Europe, na samom smo dnu po broju instaliranih solarnih sustava i može se reći da u Hrvatskoj nije iskorištena komparativna prednost pretvaranja energije Sunčeva zračenja u električnu i toplinsku energiju, kaže Ljubomir Majdandžić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za Sunčevu energiju.

Za razliku od Hrvatske, zemlje EU imaju posebne kredite namijenjene ulaganju u obnovljive izvore energije, pa se, kaže Majdandžić, masovnija ugradnja solarnih sustava očekuje tek kad se i kod nas budu mogli realizirati slični državni poticaji. Cijena sustava za dobivanje tople vode u domaćinstvu, s ugradnjom i puštanjem u pogon, iznosi od 20.000 do 100.000 kuna, ovisno o tome želi li se samo potrošna topla voda ili i potpora grijanju. Takvo ulaganje u unutrašnjosti otplati se u roku pet do osam godina, a u priobalju i otočima za tri do pet godina.

Sunčeva energija može se akumulirati odnosno pohraniti i koristiti noću ili u vrijeme kad nije sunčano. Ugradnja Sunčevih toplinskih kolektora za grijanje ili pak za pripremu potrošne tople vode isplati se svima koji objekt koriste tijekom cijele godine.