Prednosti geotermalnih elektrana

U geotermalnim elektranama, kao i u elektranama na vjetar i solarnu energiju, nema izgaranja goriva za proizvodnju pare koja pokreće turbine. Proizvodnja električne energije geotermalnom toplinom šteti neobnovljivim, fosilnim energentima i time smanjuje onečišćenost zraka, vode i tla.

Geotermalne elektrane zauzimaju mnogo manje prostora po proizvedenom megavatu nego ostali tipovi elektrana. Kod geotermalnih instalacija nisu potrebni riječni nasipi, niti sječa šuma, a nema ni rudnih tunela, otvorenih okana, otpadnih hrpa ili razlijevanja nafte.

Geotermalne elektrane dizajnirane su za 24-satni pogon, gotovo tijekom cijelu godinu. Izvor goriva ne ovisi o vremenskim prilikama, prirodnim nepogodama ili političkim utjecajima koji mogu spriječiti transport ostalih vrsta goriva.

S obzirom na to da se geotermalne elektrane uvijek grade na geotermalnim izvorima, ne treba kupovati energent. Uštedjeni novac ostaje građanima na području geotermalnog izvora, koji su time zaštićeni od naglih promjena cijene goriva.

Geotermalni projekti omogućuju razvoj države i energetski rast pritom ne zagađujući okoliš. Proizvodnja električne energije iz geotermalnih izvora može podići životni standard ljudi u naseljima udaljenim od napućenih ‘elektrificiranih’ centara.

Izdašni izvori termalnih voda u Hrvatskoj pružaju se od Korduna, kroz panonski bazen sve do istočne granice zemlje. Iako su potencijali veliki, iskorištavanje se, kao i stoljećima prije, svodi na kupališta i lječilišta.

Od Korduna i Banovine prema Medimurju, preko panonskoga bazena sve do istočne granice Hrvatske, pružaju se nalazišta geotermalnih voda. Različitih su temperatura i mineralnog sastava – od onih najviše temperature (Karlovac), do onih s temperaturama prikladnima za zagrijavanje prostorija i staklenika (Zagreb) te za rekreaciju (Hrvatsko zagorje i Medimurje), sve do nalazišta prikladnih za pripremu pitke vode (Kumrovec, Križevci, Samobor, Zagreb).

U panonskom bazenu otkriveno je više geotermalnih nalazišta visoke temperature i velikog kapaciteta, prikladnih za zagrijavanje prostorija i staklenika (Kutnjak, Lunjkovac, Legrad, Velika Ciglena, Dravka, Pčelica), a od svih njih zasad se koristi samo nalazište u Bizovcu. Ostala potencijalna nalazišta su vodeni bazeni dubokih naftnih i plinskih polja u Podravini i Slavoniji, koja bi se mogla iskorištavati nakon prestanka proizvodnje ugljikovodika.

U Hrvatskoj postoji višestoljetna tradicija iskorištavanja geotermalne energije iz prirodnih izvora u medicinske i rekreacijske svrhe (Varaždinske, Daruvarske, Bizovačke, Lipičke topline…), ali u svijetu se geotermalne vode koriste i na druge, još isplativije načine.

Neizravna uporaba energije iz Zemljine kore podrazumijeva pretvorbu toplinske energije geotermalnog izvora u neki drugi oblik energije, a to je gotovo u pravilu proizvodnja električne energije, dok izravna uporaba podrazumijeva iskorištavanje izvora za toplinske potrebe. Grijanje toplom vodom može se primijeniti u okolišu nalazišta, što korisnicima osigurava dugovječan izvor topline, ekološki potpuno čist, bez ikakva utjecaja na čovjekov okoliš.

Primjena geotermalne energije ovisi ponajprije o temperaturi nalazišta, ali tehnologiju iskorištavanja valja prilagoditi i ostalim osobinama geotermalnog izvora (temperatura i sastav vode, tlak, pouzdanost, izdašnost…). Načini izravne uporabe geotermalne energije vrlo su raznovrsni – od grijanja staklenika, ribnjaka i bazena, do topljenja snijega na prometnicama i pločnicama te u različitim industrijskim procesima.