Mali fiksni operateri od Gaćine traže odgodu početka rada

Istekom roka od godinu dana, tri su kompanije podnijele zahtjev za produljenje dozvole odnosno odgodu početka rada. Agencija je odobrila zahtjeve za produljenje rokova Nexcomu i VM Telekomu, dok se o zahtjevu Divana još raspravlja.

Potaknuti primjerima Optime telekoma i Portusa, koji su dozvole za fiksnu telefoniju dobili potkraj 2004. godine, desetak je kompanija u proljeće i ljeto 2005. zatražilo i dobilo dozvolu za obavljanje javnih govornih usluga. Tome je pridonijelo i dramatično snižavanje cijena dozvole s 8 milijuna na 20.000 kuna. Prema uvjetima postavljenim u dozvolama, novi su fiksni operateri morali početi s komercijalnim pružanjem usluga u roku godinu dana, ali pokazalo se da je mnogima uloga nacionalnoga fiksnog operatera ipak prezahtjevna. Istekom ili približavanjem rokova iz dozvole, tri su kompanije podnijele Hrvatskoj agenciji za telekomunikacije zahtjev za produljenje dozvole odnosno odgodu početka komercijalnog rada. Agencija je odobrila zahtjeve za produljenje rokova Nexcomu i VM Telekomu, dok se o zahtjevu Divana još raspravlja.

Ostali još imaju vremena za početak pružanja usluga ili su već počeli s radom. Međutim, samo je Amis telekom počeo pružati sve govorne usluge na području cijele zemlje. Ostali obično ili nude samo neke usluge (međunarodni pozivi), ili samo određenim grupama korisnika (poduzeća) ili u samo nekim gradovima.

• S obzirom na to da još imamo problema u pronalaženju novih investitora, ne znamo kada ćemo i hoćemo li uopće ikad početi s radom. Nismo još odustali od traženja i neke šanse postoje, ali o tome koliko bi taj novi eventualni investitor htio uložiti ovisiće će vrsta usluge i teritorij na kojemu ćemo ih pružati. Dozvola nam je istekla 28. travnja, pa smo zatražili produljenje ili novu dozvolu – objašnjava Ante Krznarić, direktor Divana, poziciju svoje kompanije. Divan je bio nesuđeni prvi alternativni fiksni operater, ali već dodijeljena dozvola oduzeta mu je i naknadno vraćena. U međuvremenu tvrtka je izgubila i glavnog investitora Ingru, koja je povukla svoje ulaganje.

U dva ostala operatera koja su odgodila početak rada nismo uspjeli saznati ništa više osim da bi sve trebalo krenuti na jesen.

Operateri koji su počeli pružati usluge fiksne telefonije uglavnom su se odlučili samo za određeni segment usluga ili tržišta. Global Net grupa svojim je korisnicima ponudila isključivo međunarodne pozive (Globaltel), dok cjelovitu javnu uslugu planiraju od jeseni. Uprava Global Neta pregovarala je s nekoliko domaćih i stranih kompanija o strateškom povezivanju. Vodatel također korisnicima nudi samo uslugu međunarodnih poziva, a onima koji se odluče za triple play paket (TV, Internet i telefon) pruža potpunu javnu uslugu.

Metronet, Iskon i Vipnet pružaju fiksne telefonske usluge samo poslovnim korisnicima. Metronet tu uslugu pruža od veljače 2006. godine, a ima 80 korisnika u Zagrebu, Splitu, Osijeku, Rijeci i Varaždinu. Plan je proširiti se na sva županijska središta do kraja godine. VIPnet fiksne telefonske usluge nudi poslovnim korisnicima u sklopu cjelovitih poslovnih rješenja.

Iskon također poslovnim korisnicima nudi javnu govornu uslugu, a od rujna planiraju usluge telefonije ponuditi i privatnim korisnicima. Uprava Iskona ne vidi prepreku niti u vlasničkim promjenama u kompaniji (tvrtku je za 13,7 milijuna eura kupio T-HT) jer će ‘Iskon nastaviti poslovati pod svojim imenom’.

Dvije tvrtke osnovane slovenskim kapitalom (Incotel i Sinfonika) te kompanija Voljatel telekomunikacije još nisu počeli s radom, ali prema uvjetima iz dozvola za to još imaju vremena.

Fiksni operateri koji pružaju javnu govornu uslugu na cijelom području zemlje i svim korisnicima zasad su T-HT, Optima telekom, Portus i Amis telekom. Ta je kompanija usluge međunarodnih poziva putem VoIP-a proširila na puni spektar fiksnih usluga. Dosad je stekla 4.500 privatnih i poslovnih korisnika. Optima telekom je u godinu i pol osvojio 7 posto tržišta fiksnih telefonskih usluga, a broj korisnika raste po stopi od 12.000 mjesečno. Tako danas Optima ima 104 tisuće priključaka, od čega 4.000 obrta, malih i srednjih kompanija te oko 300 velikih tvrtki. U prvom kvartalu ostvaren je ukupni prihod od 20 milijuna kuna. Unatoč tome, u Optimu upozoravaju na sporost u liberalizaciji tržišta.

• Da se poslužim aktuelnim nogometnim rječnikom: do liberalizacije telekom tržišta neće doći samo zahvaljujući dobrim pravilima igre, nego mora postojati i sudac koji će reagirati u slučaju svakog prekršaja. Stoga se ne može reći da zakonski preduvjeti za natjecanje na tržištu ne postoje. Međutim, sporost zakonske regulative jest ono što utakmicu još čini nerazmjernom – kaže Roland Žuvanić, predsjednik Uprave Optima telekoma.

Nekim se malim operaterima čini da je liberalizacija u posljednjih godinu dana otišla korak unatrag. Jedna od takvih kompanija je Voicecom, koju je 2004. godine osnovala istoimena švicarska tvrtka. U Hrvatskoj je nudio jeftine međunarodne pozive koristeći VoIP (voice over IP), odnosno telefoniranje putem interneta. Korisnik bi kupio Voicecomovu karticu, zatim nazvao broj 0800 (besplatni pozivi), ukucao kôd s kartice i razgovarao po mnogo jeftinijoj tarifi nego putem fiksne mreže ili roaminga (usluga je funkcionirala i za pozive s mobilnog telefona). Međutim, u kolovozu 2005. T-HT je uveo poseban 075 pozivni broj za telefoniranje putem VoIP-a i zabranio korištenje za pozivatelje besplatnog 0800 broja za bilo što osim za informacije.

• Problem je u tome što se 075 ne može zvati s mobilnog telefona, već korisnici moraju zvati naš fiksni broj, što im povećava troškove. Osim toga, korisnici stranih operatera poput, primjerice, američkog AT&T-a, koji sklope poseban ugovor s T-HT-om i dalje mogu u Hrvatskoj koristiti pozivni broj 0800, što korisnicima domaćih operatera nije dopušteno – objašnjava Viktorija Sabolić, voditeljica Marketinga i Prodaje Voicecoma. Voicecom, čiji su korisnici u Hrvatskoj uglavnom bili stranci, zbog odluke T-HT-a zabilježio je 20 puta manji promet. Sve žalbe koje je tvrtka podnijela agenciji i sudu odbijene su, ali kompanija ipak ne namjerava napustiti hrvatsko tržište.

• Hrvatska je tranzicijsko tržište koje će se razvijati, brže ili sporije – kaže predstavnica Voicecoma koja rješenje problema svoje kompanije vidi u prihvaćanju europskih normi u telekomunikacijama koje će kad-tad uslijediti.

Jesen će pokazati hoće li svi potencijalni fiksni operateri uspjeti izdržati spori ritam liberalizacije telekomunikacijskog tržišta. Neki od njih bi jednostavno mogli odlučiti da im se ulazak u konkurentsku utrku ne isplati.

• Ako operater ne podnese zahtjev za tehnički pregled i ne započne s komercijalnim radom u rokovima određenim u odluci o dodjeli dozvole, a ne zatraži produljenje rokova, Vijeće Agencije mora donijeti rješenje o prestanku valjanosti dozvole. Vijeće Agencije oduzet će dozvolu i operaterima kojima nije odobren zahtjev za produljenje rokova za obavljanje tehničkog pregleda i početak rada – najavljuje Gašper Gaćina, predsjednik Vijeća Hrvatske agencije za telekomunikacije.