Za koga je, odnosno po čijem nalogu, varaždinska brokerska kuća Fima prošloga tjedna za više od 150 milijuna kuna kupila paket dionica Podravke od Privredne banke Zagreb? Javnost je kao o mogućem kupcu u prvom redu špekulirala o norveškoj tvrtki Rieber&Son, dok se u burzovnim krugovima gotovo sigurnim smatra da je ta transakcija između PBZ-a i Fime održana po nalogu Podravkina menadžmenta, kako bi se ubrzala realizacija MBO projekta otkupa 25 posto dionica Podravke od strane njenog menadžmenta i zaposlenika.
-
Je li prošlostjedna prodaja PBZ-ovog paketa Podravkinih dionica označila prvi korak u vlasničkim ‘pretumbavanjima’ u Podravci? – Mislim da to nije prvi korak, jer se promjene događaju već neko vrijeme. Primijetili smo da je većina visokorizičnih fondova izala iz Podravke i da su došli neki koji su malo dugoročniji i ozbiljniji. Neki fondovi koje smo imali, skandinavski, pa i nešto engleskih, ili su smanjili svoj udjel ili su izala iz vlasničke strukture. Sele se na područja na kojima je moguće zaradivati 30 do 40 posto na godinu, što je još prošle godine bilo i kod nas, ali vjerojatno u budućnosti neće biti tako visoke stope, pogotovo ne u Podravci. Prvo je počelo time da su Erste i Volksbank promijenili svoj portfelj tako što je Erste prodao, a Volksbank kupio u block tradingu. Nakon toga je bio još jedan block trading između PBZ-a i Fime.
-
Možete li potvrditi ili demantirati da je Fima to kupila za Podravkin menadžment? – Ne. A za koga je Fima kupovala morate pitate njih.
-
Dakle demantirate? – Ne, ništa ne demantiramo. S druge strane želim reći, a rekao sam to i prije godinu ili dvije, da bi menadžment i zaposlenici Podravke trebali imati jedan ozbiljniji paket Podravkinih dionica kako bi mogle u jednom dijelu utjecati na svoju sudbinu. Pri tome ne govorim o velikim postocima, nego o onima koji omogućavaju da se taj glas čuje. Sam sam to uvijek govorio u vezi s državnim portfeljima. No, nema nikakve bitne razlike, barem ne sada, jer su se vremena promijenila. Možda su u budućnosti moguće i takve transakcije u kojima bi menadžment i zaposlenici sudjelovali bez obzira na državni portfelj. Do sada smo uvijek govorili da ćemo, ako država prodaje, mi ponuditi program. Taj program Podravka i ima.
-
Znači li to da nemate više strpljenja čekati državu? – Imamo. Čekat ćemo državu dok ne dođe taj trenutak. Premijer Sanader izjavio je na početku svog mandata da država nema što radi u takvim poduzećima i čak je poimenuo Podravku. Vjerojatno se čeka trenutak kad će to biti povoljno, gledano i iz nekoga političkoga kuta. Prema tome, mi ćemo čekati taj trenutak. Pod ‘mi’ mislim Podravkin menadžment.
-
Kako se u vašu konstataciju o izlasku špekulativnih fondova ili uvjetno špekulativnih, uklapa cijena po kojoj je PBZ prodao svoj paket Fimi? – Ne mislim tu ni PBZ ni Fimu svrstati u špekulativne fondove. Govorio sam o nekim drugim fondovima. Oni imaju vjerojatno preslagivanje svojih portfelja, što ne bih htio komentirati. Mislim da je PBZ prodavao paket koji je prilično velik i u prodaji takvih paketa postoji mogućnost početka preuzimanja. To je dovoljno velik paket da bi se na njemu mogla početi graditi nekakva ozbiljnija promjena vlasničke strukture i zbog toga nije neobičano da se plati premija. Premija je bila na razini 10 posto, a zna se platiti i veća.
-
Vratili smo se, dakle, na početak vlasničkih preslagivanja. Prethodno je sklopljen preliminarni ugovor s Franckom o preuzimanju njegovog paketa za trezor. Je li tako? – Koliko ja znam, Franck nije dao takvu izjavu.
-
Postoji li pismo namjere? – S Franckom imamo samo dobre odnose, ali gdje će završiti Franckov paket dionica u ovom trenutku ne znamo.
Ne smeta nam što je Fima kupila paket dionica Podravke od PBZ-a, niti vidimo da Fima skuplja veći paket koji će prodati nekome tko ne voli Podravku.
-
Pretpostavljalo se da će biti prodane Podravki za trezor po cijeni od oko 400 kuna. – Ta varijanta uvijek postoji i ona je nešto što ćemo vjerojatno također iskoristiti. Imamo dozvolu da kupujemo u trezor kao i svi do 10 posto dionica, a u tom konkretnom slučaju imamo dozvolu kupovati do 5 posto dionica koju nam je dala Skupština i ne trebamo konzultacije ni sa kim. Tako da ta opcija ostaje otvorena. To bi se moglo dogoditi, ali u tom konkretnom slučaju još nije.
-
Budući da je riječ o paketu od 4,2 posto, kakvo bi onda cijena po kojoj je prodao PBZ mogla utjecati na eventualni dogovor? – Nemamo pravo plaćati premiju tako da kupujemo, po cijeni na tržištu. Nismo u stanju plaćati premiju, imamo jasna ograničenja što možemo kupovati, inače bi poduzeća sama sebi dizala cijenu. Što neki, koji nisu u prvoj kotaciji, i rade.
-
Možemo li u tom slučaju nagadati da je ovom prodajom PBZ-ovog paketa dan signal i Francku da nađe konkretnoga kupca koji će platiti više? – Ne samo Francku, vjerojatno je dan signal svima da se može pronaći kupca po višoj cijeni. Pitanje je ima li i ponude i potražnje po takvoj cijeni. Izgleda da nema ako gledate kako se odvijaju transakcije. Poslije tog block tradinga, vrlo je mala trgovina i cijena pada. No cijena može padati i iz drugih razloga.
-
Ipak, investitori očekuju da će cijena skočiti barem na Fimino procjenu od 500 kuna. – Hypo Alpe-Adria dala je procjenu od 600 kuna. A i jedna i druga procjena su među konzervativnijim, jer strani analitičari procjenjuju i barem 20 posto više od procjene Hypoa. A kada razgovaramo o Fimi, oni su najveći i najbolji brokeri u Hrvatskoj, pa se ne čudim da to rade.
-
Za sebe i svoj račun? – Pitanje je da li za sebe za svoj račun. Mislimo s njima ozbiljnije razgovarati, a nešto smo već i razgovarali. Ovaj čas ne vidimo da bi to nama smetalo niti da oni skupljaju veći paket koji će prodati nekome tko ne voli Podravku.
-
Malo je vjerojatno da bi to Fima kupovala sama za sebe i da bi davala premiju od 10 posto na cijenu i na toliko paket. Izgleda da namjeravaju na tome zaraditi i da znaju na koji način će zaraditi i kome će prodati. – Nitko ne radi da ne zaradi. Fima je nešto slično već radila u prošlosti. Nije im to prva transakcija takvog tipa. Pokušali su nešto slično s Varteksom. Prvo, na našim burzama mislim da su samo dvije tvrtke listane s free floatom većim od 50 posto, a to su Pliva i Podravka. Nismo u istoj logici s drugima i nismo sasvim usporedivi. Neki listaju 10, neki 25 posto, ali to znači da su te firme listale portfelj da bi s nekim dijelile dobit. Mi smo kompanija koja je na tržištu.
-
Sa stanovništa menadžmenta, koja bi za dugo-ročni razvoj Podravke bila optimalna struktura vlasništva? – Sa stanovništa menadžmenta bilo bi dobro da država nije zastupljena ili da nije zastupljena u ovako značajnom paketu. U tom se slučaju sve promjene u politici reflektiraju na politiku tvrtke i onda to nisu pravi razlozi za promjene, već razlozi koji ne bi smjeli biti važni u biznisu. Podravka ima s time iskustva u prošlosti, a koja nisu uvijek bila pozitivna. Mislimo da bi odmak od politike bio dobar. Kao menadžment ne vidimo drugi problem u vlasničkoj strukturi. Odgovara nam da imamo rasutu, modernu vlasničku strukturu, kao i zapadne kompanije koje su nam konkurentne. Imamo 20 tisuća dioničara, od kojih su neki mali, a neki institucionalni. Vlasnička struktura nam je disperzirana, ali zastupljena u Nadzornom odboru.
