Prekinut trend rasta industrijske proizvodnje

Nakon dvanaest mjeseci uzastopna rasta prekinut je trend rasta obujma industrijske proizvodnje na godišnjoj razini. Tako je u travnju 2006. godine, prema podacima DSZ-a, ukupna industrijska proizvodnja zabilježila smanjenje za 3,2 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Na prekid pozitivnog trenda u industriji značajno je utjecala i nešto viša prošlogodišnja baza, uslijed značajnog povećanja proizvodnje te dva radna dana više u travnju 2005. godine. U travnju 2006. preradivačka industrija, na koju se odnosi gotovo 82 posto ukupne industrijske proizvodnje, zabilježila je smanjenje proizvodnje od 4,9 posto na godišnjoj razini. Istodobno skupine djelatnosti rudarstva i vađenja te opskrbe električnom energijom, plinom i vodom zabilježile su povećanje proizvodnje od 4,8 odnosno 4,6 posto na godišnjoj razini. Tijekom prva četiri mjeseca 2006. godine cjelokupna industrija zabilježila je povećanje proizvodnje od 3,7 posto u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine. Očekujemo da bi stopa rasta industrijske proizvodnje u 2006. ipak mogla biti nešto niža od one zabilježene tijekom prethodne godine.

Kao što smo i očekivali, službena stopa nezaposlenosti za travanj iznosi 17,6 posto, što potvrđuje nastavak pozitivnih trendova na domaćem tržištu rada. Na mješecnoj razini stopa nezaposlenosti manja je za 0,5 postotnih poena dok je u usporedbi s prošlogodišnjim travnjem manja 1,1 postotni poen. U narednim mjesecima očekujemo daljnje smanjivanje stope nezaposlenosti. Također i objava anketne stope nezaposlenosti za drugu polovinu 2005. godine ukazuje na smanjenje nezaposlenosti u Hrvatskoj. Tijekom promatraonog razdoblja anketna stopa nezaposlenosti iznosila je 12,3 posto, što predstavlja smanjenje od čak 1,5 postotnih poena na godišnjoj razini. S obzirom na to da je prošječna službena stopa nezaposlenosti za drugu polovinu 2005. godine iznosila 17,4 posto, možemo zaključiti da određeni broj službeno nezaposlenih osoba ostvaruje prihode radom na crno ili u stvarnosti ne traži posao.

Tijekom cijeloga prošlog tjedna na deviznom tržištu trgovanje se odvijalo u rasponu od 7,260 do 7,280 kuna za euro. Nešto manja nego uobičajena volatilnost tečaja EUR/HRK posljedica je uglavnom uravnotežene ponude i potražnje na domaćem tržištu. Ponuda stranih valuta i dalje je značajna unatoč povlačenju dijela euра s tržišta deviznim intervencijama HNB-a. S druge strane, korporativna potražnja za eurima je tijekom prethodnog tjedna uglavnom bila izražena, što je ublažavalo pritisk na jačanje domaćih valuta. Također i očekivanja da će Središnja banka intervenirati ako se tečaj EUR/HRK spusti ispod razine od 7,260 kuna za euro, povoljno su utjecala na ublažavanje aprecijacijskih pritisaka na kunu.

Na međunarodnom je tržištu tijekom prošlog tjedna zaustavljeno slabljenje dolara prema euru i jenu. Nakon što je prošli tjedan započeo trgovanjem na razini od približno 1,274 dolara za euro, sredinom tjedna uslijedili su novi pritisci na slabljenje dolara. Niti najznačajniji rast BDP-a u SAD-u od trećeg tromjesečja 2000. godine nije značajnije utjecao na smanjenje deprecijacijskih pritisaka na dolar. Pri samom kraju tjedna objava povjerenja potrošača u SAD-u, koje je bilo iznad očekivanja analitičara, povoljno je djelovala na kretanje dolara. Tako je tjedan završio trgovanjem na razini od približno 1,274 dolara za euro, dok je tečaj USD/JPY bio na razini od 112,6 je na za dolar.