Prvo sučeljavanje stratega Martine Dalić i Ljube Jurčića oko izvoza

Autori dviju najnovijih razvojnih strategija Hrvatske koje trenutačno kruže u ekonomsko-poslovnoj javnosti, Martina Dalić i Ljubo Jurčić, prvi su se put javno suočili na okruglom stolu koji su u utorak zajednički organizirali redakcija Lidera i druga Hrvatski izvoznici. Iako je tema skupa bila budućnost izvoza u svjetlu prijedloga Strateškog okvira za razvoj 2006.-2013., državna tajnica i predsjednik Hrvatskoga društva ekonomista iskoristili su priliku da iznesu mišljenje o konkurentsksom strateškom dokumentu. Izvoznici su u tom sučeljavanju ideja ostali neutralni. Predsjednik Hrvatskih izvoznika i predsjednik Uprave Končar-Elektroindustrije Darinko Bago ocijenio je državnu strategiju prihvatljivom za izvoznike. Nije imao mnogo zamjerki niti pristupu dr. Jurčića osim što se nije složio s idejom da ne treba kontrolirati uvoz.

• Treba kontrolirati uvoz nekvalitetnih proizvoda koji ugrožavaju domaće proizvođače – izjavio je Darinko Bago. U raspravi koja se razvila nakon uvodnih izlaganja sudionika okruglog stola, pokazalo se da i ostale izvoznike prije muče svakodnevni, operativni problemi nego razmišljanja o dugoročnoj strategiji. Svi su se međutim složili da će upravo pronalazak ‘strateških’ rješenja za brži rast izvoza biti jedan od ključnih elemenata gospodarskog uspjeha.

Nijedan sudionik okruglog stola nije doveo u pitanje nužnost izvoza kao jednu od najvažnijih poluga razvoja. To je međutim konsenzus koji vlada već godinama. Ovakve rasprave treba iskoristiti da bi se došlo do operativnijeg dokumenta koji će se usredotočiti na nekoliko prioriteta. Prvi od njih je izvoz i konkurencnost. ‘Izvoziti ili umrijeti’, glasila je parola obnove nakon Drugoga svjetskog rata, podsjetio je dr. Žarko Primorac, ekonomist iz konzultantske kuće Deloitte. Danas bi ona glasila: ‘Izvoziti ili zaostajati.’

U raspravi je osim prijedloga rješenja ukazano i na niz zabluda u hrvatskoj politici poticanja izvoza. Jedna od njih je i glorificiranje Irske kao izvoznog čuda na koje bi se Hrvatska trebala ugledati. Kao što je u svom izlaganju spomenuo predsjednik Uprave Končar – Elektroindustrije Darinko Bago, Irci su nakon Drugoga svjetskog rata počeli poticati izvoz na klasični način: osnovali su izvoznu agenciju i rezultati su godinama bili slabi. Sve se promi-

da cilj njenog tima nije bio izgraditi viziju koju je nemoguće ostvariti: – Strategija je mogla uključivati više područja, više analize, ali to nije bio cilj jer bi dokument imao 400 stranica. Sada raspravljamo o strategiji upravo jer ste vi dokument uspjeli pročitati – rekla je dr. Dalić.

Predsjednik Hrvatskoga društva ekonomista i profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, dr. Ljubo Jurčić, na početku svog izlaganja upozorio je na uplitanje politike u izradu strategije te podsjetio da je sadašnja državna strategija treća u posljednjih osam godina.

• Hrvatska je ista, samo se politika mijenja – rekao je dr. Jurčić i naglasio da bi uloga države trebala biti izgradnja infrastrukture, ali ne fizičke (koja je, prema njegovu mišljenju, u Hrvatskoj dovoljno razvijena i za dvostruko veći BDP) već institucionalne. Dio institucionalne strategije su i klasteri, a kao najpoznatiji primjer klastera dr. Jurčić je naveo Hollywood, gdje je u krugu od 100 kilometara koncentrirano sve što je potrebno filmskoj industriji.

Izvoznici se žale na Vladu, a još više na banke.

• Koliko je znanje važno pokazuje inicijativa razvijenih država da postanu ekonomije znanja. U Hrvatskoj Bolonjski proces omogućava fluktuaciju studenata i najbolji će studenti ostati u razvijenim zemljama kamo će otići studirati. Treba naći načina da se takvi najkvalitetniji ljudi zadrže u Hrvatskoj – rekao je Bago. Ilustrirajući težinu tog zadatka naveo je primjer Njemačke koja unatoč programu dojde državljanstava i drugih beneficija ne uspijeva pružiti dovoljno studenata tehničke struke. Istodobno 50 posto Nijemaca koji završe neki tehnički fakultet odlazi u SAD.

Uvodna izlaganja zaključio je dr. Mladen Vedriš, član Hrvatskog vijeća za konkurentnost i profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, upozorivši da je jedan od glavnih problema hrvatskog izvoza zastarjelost tehnologije: tradicionalni proizvodi čine čak 80 posto hrvatskog izvoza, a moderni tehnološki proizvodi preostalih 20, dok je u većini tranzicijskih zemalja taj omjer obrnut. Kao osnove za veći izvoz dr. Vedriš je naveo politiku investiranja, obrazovanje i efikasnost javnog sektora.

U raspravi nakon uvodnih izlaganja dominirali su izvoznici koji su se žalili na sadašnju politiku Vlade, ali i banaka prema njima. Ivan Brkić, direktor kutinskog Selka, tvrdi da osim verbalne, izvoznici se nema nikakvu podršku države, a posebno je osudio politiku tečaja kune koju smatra ‘legalnim oblikom pljačke izvoznika’. Ivan Kesić, direktor tvrtke Elcon, oprostio se na sporost i nezainteresiranost banaka za financiranje izvoznih poslova.

• Strani partner traži odgovor u roku 30 dana, a ja za to vrijeme ne mogu skupiti ni dokumentaciju – izjavio je. Na pitanje voditelja okruglog stola Miodraga Šajatovića, glavnog urednika Lidera, ima li strategija rješenje za takve probleme, Martina Dalić je rekla da se strateškim okvirom predviđa smanjivanje udjela banaka u financijskom sustavu razvojem ostalih oblika financiranja.