Spajanje Premise i Milleniuma

Aktualno vlasničko povezivanje najveće PR agencije u Hrvatskoj Premise s jednom od vodećih agencija Millenium promocijom pokazuje da je tržište agencija za odnose s javnošću u Hrvatskoj zrelo za okrumpnjavanje. Iako je velik dio hrvatskog tržišta i dalje nepokriven PR uslugama, agencije su već usmjerene k istočnom tržištu i svoju borbu s domaćeg terena sele na teren zemalja bivše Jugoslavije, gdje se PR nalazi tek u rudimentarnoj fazi.

Premisa je većinski vlasnik PR agencije Predikat s uredima u Rijeci i Splitu te najveći pojedinačni dioničar PressCuta, tvrtke specijalizirane za press clipping i medijske analize. Vlasnik Premise je Digitel, dok Millenium pripada PR-ovcima Mariju Petroviću i Boži Skoki, koji su za 8 posto udjela u Premisi dali čak 40 posto udjela u vlasništvu Milleniuma, uključujući i novčanu naknadu.

Iako obje agencije kao glavni razlog povezivanja ističu razmjenu znanja i iskustva, neki PR-ovi smatraju da se zapravo radi o Premisinom učvršćivanju na domaćem tržištu i korištenju nekih Milleniumovih kanala u BiH, u zamjenu za neke veće projekte koji bi ubuduće mogli pripasti Milleniumu.

• PR tržište u Hrvatskoj je malo, dobre stručnjake je zaista teško naći, a mi smo na ovaj način osigurali partnerstvo s ljudima koje smo u Milleniumu prepoznali kao vrijedne i stručne. Posve je razumljivo da takav omjer odražava tržišnu poziciju naših tvrtki. Prije vlasničkog povezivanja smo se vrlo dobro upoznali i dogovorili oko omjera koji smatramo realnim – istaknula je direktorka Premise Kristina Laco.

Jedna trećina Digitela pripada slovenskom Pristopu, a druga Državnoj založbi Slovenije, pa je kad se sve zbroji jasno da se okrumpnjavanjem stvara moćna interesna skupina koja kreće u osvajanje novih tržišta.

• Millenium se kroz rad osim biznisa, koji nije bio fokusiran na velike kompanije, dosta bavio i političkim PR-om, pa smo u smislu specijalističkih usluga koje možemo pružiti zapravo komplementarni. Premisa je indirektno prisutna na istočnom tržištu kroz Pristop sa svojim agencijama u Sarajevu, Mostaru, Skoplju i Ljubljani, a zajedno u poslovima u kojima je Millenium već prisutan možemo značajnije krenuti u osvajanje istočnog tržišta, naročito u BiH. Jedan velik posao na kojemu već surađujemo – postavljanje i vođenje Europskoga informativnog centra i komunikacijskog savjetovanja za Delegaciju Europske komisije u Republici Hrvatskoj u tijeku je i odlično se razvija. Ostali zajednički koraci još su u fazi planiranja i dogovora – tvrdi Laco.

• Premisa pak nema iskustva u politici i NGO-u, gdje smo se mi ranije dokazali. Zajedno bismo mogli napraviti čuda na istočnom tržištu. Millenium je u Hypo banci BiH prisutan već tri godine, kao i u nekim političkim kampanjama. Na jesen planiramo ući na tržište mobilnih operatora, konkretno Samsunga u BiH. Tamo, naime, postoje tvrtke koje od nas crpe znanje i iskustva, iako se još nalaze na poziciji na kojoj je Hrvatska bila prije najmanje šest godina – tvrdi suvlasnik Milleniuma Mario.

Petrović, koji s nekim novijim projektima Milleniuma nije želio izlaziti u javnost, ali je rekao da je ove godine ostvario dobru suradnju s L’Orealom i Coca-Colom.

Mnogi smatraju da je ulazak Premise u vlasništvo Milleniuma tek prvi korak preuzimanja, iako u objema agencijama ponižu takve ambicije. – Sumnjam da Premisa želi u cijelosti kupiti Millenium, jer neku agenciju čine ljudi koji uvijek mogu otići i osnovati drugu tvrtku. Do sada nam je Premisa bila konkurencija, a sad ipak imamo neki uvid u njihove projekte i način rada. Mnogi se pitaju zašto smo pristali na samo osam posto. Premisa ima više vlasnika, Pristop i Digitel, kojima je nemoguće ući u vlasničku strukturu u većem omjeru. Millenium ima samo dva vlasnika, mene i Petrovića, i iskreno nam nije bilo bitno je li riječ o 8 ili 15 posto jer nam, s obzirom na širom otvorena vrata, to nije bilo najvažnije – tvrdi drugi vlasnik Milleniuma Božo Skoko, koji smatra da je to tek početak okupljanja i da bi bilo idealno da u Hrvatskoj postoji tri velike agencije.

U Hrvatskoj, naime, PR scenom šeće dvadesetak agencija, pri čemu u pet vodećih agencija (Premisa, Millenium promocija, Madison, Hauska i partneri te Pleon Dialog) postoji ukupno tek desetak stručnjaka čije je znanje u PR-u nezamjenjivo, pogotovo stoga što u Hrvatskoj trenutačno ne postoji nijedan međunarodni PR stručnjak. Kad bi klijent trebao birati agenciju, Premisu bi odabrao zbog njene snage i pozicije na tržištu, a Madison, koji je manji, zbog biografija i iskustva troje ljudi (Mladen Hrgarek, Krešimir Macan i Zinka Bardić) koji su godinama u tom biznisu.

Ostale vodeće agencije, poput Hauske i partnera i Pleon Dialoga, neće ni osjetiti velike posljedice okupljanja jer imaju svoje dugo ročne ugovore i dokazale su se na projektima u svim industrijama. U industriju odnosa s javnošću u Hrvatsku je u zadnje vrijeme ušlo nekoliko vrlo jakih međunarodnih mreža, među kojima je i najveća europska mreža Pleon, čijim dijelom je i domaći Pleon Dialog. Na taj način Dialog je dobio mogućnost ulaska na europsko tržište i dobivanja stranih klijenata, koji se u svakom slučaju najprije obraćaju međunarodno priznatom imenu. No, valja uzeti u obzir da se strani klijent obraća takvim umreženim agencijama samo zato što sam ne poznaje tržište.

Za PR-ove je specifično da međusobno jedni drugima ‘drže svijeću’, nitko ništa drugome ne zamjera i svi tvrde da među njima ne postoji konkurencija. No činjenica je da se, čim jedna agencija dobije projekt ispred druge, javlja konkurencija. Sve agencije međusobno žele ostati u dobrim odnosima, jer neke od njih čak dijele iste klijente. Svi pet vodećih agencija u Hrvatskoj obrađuju iste industrije, među njima ne postoji nikakva segmentacija tržišta, a jedna od rijetkih agencija koje su se specijalizirale sa-

ogleda u stručnosti i poznavanju poslovanja klijenta. Oko 90 posto PR-ovaca još uvijek materiju proučava kroz razne udžbenike, bez iskustva u industrijama koje obrađuju. Vodstvo Premise, Kristina Laco i Violeta Colić svojim znanjem i iskustvom drmaju PR scenom u Hrvatskoj, dok ostatak Premise većinom čine ‘junior i senior stuff’.

Za razliku od međunarodnih udrug koje provode detaljne analize tržišta komunikacije, u Hrvatskoj još nitko nije obradio tržište PR-a, a još nisu jasni ni kriteriji prema kojima je jedna agencija uspješnija od druge. Bilo bi ih najlakše analizirati prema godišnjim prihodima, no mnoge agencije pod core biznis upisuju i velik dio marketinških aktivnosti. PR se u Hrvatskoj počeo razvijati prije desetak godina i to kroz marketing, koji je već tada postao korijene na našem tržištu. Klijenti su osim klasičnog oglašavanja počeli zahtijevati i druge usluge, pa su temelje PR-a postavili marketingaši koji su ga u početku krivo usmjerili. Kvaliteta PR usluge u Hrvatskoj može se primijetiti unazad šest godina, kada je to zanimanje počelo dobivati na popularnosti. Mediji su, poput agencija, prošli prvu fazu vlasničke konsolidacije i u fazi su izrazite ekspanzije koja je pod snažnim utjecajem marketinga. S obzirom na to da se veći dio sadašnjih PR aktivnosti ponajprije bavi odnosima s medijima, a manje strateškim konzaltingom tvrtki i komuniciranjem s ostalom javnošću, taj aspekt je iznimno značajan.

I danas se pojam odnosa s javnošću uglavnom promatra kroz prizmu odnosa s medijima, a njegova struktura je mnogo kompleksnija i dublja. – Ono što PR agenciju čini dobrom ponajprije su ljudi, iskustvo, mreža kontakata, kako prema medijima, tako i prema onima koji donose odluke. Važna je i reputacija, jer PR agencije većinom dobivaju klijente putem preporuka i osnovni preduvjet da krenu dalje jest taj da se o njima priča kako su uspješne. No klijenti najviše računaju na mjerljive rezultate. Rezultati su uspješni ako klijent može pozitivno zaključiti da je ostvario cilj komunikacije za koji je angažirao agenciju ili postigao općenito veće učinke od planiranih kroz PR aktivnosti. Rijetke su agencije koje rade na principu ‘success fee’, nagrade po dobro obavljenom poslu, koja je u pravilu mnogo veća od iznosa do tada plaćenog za usluge. No, oni koji tako rade mogu računati na to da im reputacija raste – smatra izvršni direktor Madisona Krešimir Macan i zaključuje:

• I kad sve to imate, nije dovoljno da vam najbolji ljudi dođu na prezentaciju i dobiju posao, već da, kao i kod svakog konzultinga, ti isti ljudi uistinu i rade na projektu blisko surađujući s klijentom – zaključuje Macan.

Kristina Laco okupnjačevanje agencija uspoređuje s bankama potkraj 90-ih godina, kad je bilo potpuno izvjesno da će se cijeli sustav raspasti i da mali neće moći preživjeti ako ne dođe do okupnjačevanja, što se dogodilo kad je tržište napokon sazrelo. – Slično se, samo na neusporedivo manjoj skali, danas događa i nama. Pritom vjerujem da smo tek na početku i da će se trend okupnjačevanja PR agencija u Hrvatskoj nastaviti – zaključuje Laco, koja razmatra kako na najbolji način u Osijeku, Dubrovniku i Puli ostvariti prisutnost ka kvu Premisa ima u Zagrebu, Rijeci i Splitu.

Iako u teoriji PR odjeli tvrtki i agencije ne bi trebali jedni drugima biti konkurencija, u praksi je očito da to jesu. Najčešće se događa da PR-ovac tvrtke na agenciju gleda kao na konkurenciju i da bi podigao broj bodova kod direktora zaustavlja rad agencije. Radi se o iracionalnom strahu uslijed neznanja. Kad bi odjeli i agencije koraknije surađivali, PR-ovci bi se u tvrtkama mogli posvetiti dugoročnim projektima, a ne bi trošili vrijeme i energiju za organizaciju evenata za koju je potrebno više ljudi i dje lovanja u što kraćem vremenu. U PR agencijama je pak često prisutna konstantna izmjena kadrova, na nižim poslovima preferiraju se kandidati koji nemaju iskustva u odnosima s javnošću, baca ih se s jednoga na drugoga klijenta i rijetki su oni koji izdrže ritem i stres što ih sa sobom nosi takav posao, tim više što je u toj branši napredak veoma spor – kaže Aleksandra Kolarić, stručnjak za odnose s javnošću.