Dok je Ladića i njegovog tima, golf tereni (golfišta) na Marleri neće biti sagrađeni. Tako bi otprilike zvučao zajednički zaključak vlasnika zemljišta na kojima bivši reprezentativac namjerava sagraditi golfišta s pripadajućim objektima. Saga koja traje već sedam godina bila je najbiža završetku sklapanjem Ugovora o ustupanju projekta gradnje i gospodarskoga korištenja golfišta s pripadajućim sadržajima i pristupanju Konzorciju koji su u srpnju 2004. godine potpisali Dražen Ladić i Božidar Kalmeta kao punomoćnik Konzorcija (čine ga Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, općina Ližnjan i Istarska županija). No, sudeći prema dvojbenom sadržaju sklopljenog ugovora, bilo bi pravo čudo da se taj projekt realizira.
Još 1999. godine Vlada je među pedesetak lokacija predvidjela golfište i na Marleri u općini Ližnjan. Tri godine kasnije ishodovana je lokacijska dozvola, a Dražen Ladić je na natječaju iz 2004. godine proglašen najboljim ponuđačem. U zakup je na 40 godina dobio 114 hektara zemljišta po cijeni od tisuću kuna po hektaru na godinu. Za ostatak površine, koja nije u državnom vlasništvu, Konzorcij se, ako investitor ne uspije riješiti imovinsko-pravne odnose, obvezao pokrenuti postupak izvlaštenja nakon čega bi kao vlasnik zemlje bio uknjižen Dražen Ladić. Budući da se postupak izvlaštenja provodi u slučaju da je projekt od društvenog interesa, postavlja se pitanje kako će država dokažati da je dobit od golfa, te od vila, apartmana i hotela uistinu od javnog interesa. Iako je Ladić odbio dati bilo kakvu izjavu, upućeni tvrde da je vlasnicima ponuđena otkupna cijena od 33 eura po četvornom metru premala u odnosu na današnju tržišnu vrijednost gradilišta od najmanje 100 eura.
- Vlasnicima se prijeti izvlaštenjem jer nisu pristali na otkup po niskoj cijeni. Zato parnice traju već nekoliko godina, vlasnici ne smiju graditi na vlastitim zemljištima, investitori ne prestano pregledavaju terene, a projekt se ne pomiče s mrtve točke. Ogorčeni vlasnici nisu protiv gradnje golfišta, već su protiv prodaje zemljišta po procijenjenoj vrijednosti te izvlaštenja pod izlikom javnog interesa – priča upućeni izvor i dodaje da bi se svi složili da se pro-nade neki drugi investitor koji će projekt realizirati na obostranu korist.
Trenutačno na 28 katastarskih čestica postoje upis zabilježbe spora, zabrane otuđenja ili promjene vlasništva na kojima je izgledno izvlaštenje ako se problem ne riješi drugačije.