esurse morat će ektualni kapital

Dok su prvih nekoliko besplatnih primjeraka Lidera članovi Studentskoga Lidera mogli tek listati, oni koji žele zaista sudjelovati u našoj akciji i iskoristiti sve što planiramo ponuditi od sada će sadržaju Lidera posvetiti još više pozornosti. U svakom broju, počevši s ovim, postavit ćemo vam dva pitanja. Jedno će se odnositi na temu u Lideru, u kojoj ćete moći pronaći i točan odgovor. Drugo će biti posvećeno jednoj od kompanija sponzora, a točan odgovor morat ćete dokuciti sami. Akcija će trajati tijekom ljetnih mjeseci, a članove SLK-a koji budu kontinuirano slali odgovore (točne) na kraju nagrađe igre počastit ćemo posjetom nekoj od kompanija sponzora i dobit će priliku upoznati njenog lidera i tim koji je vodi.

Odgovori na pitanja šalju se na e-mail: [email protected], pri čemu je potrebno u ‘subject’ upisati: ‘odgovori’, prepisati pitanja (ili ih kopirati s naše internetske stranice) te ispod pitanja upisati točan odgovor i slovo pod kojim je odgovor ponuđen. Potrebno je potpisati se imenom i prezimenom te navesti instituciju na kojoj studirate i kontakt telefon ili mobitel. Odgovore na pitanja iz jednog broja Lidera primamo do izlaska novog broja. Za Lider 36, od petka 9. lipnja do četvrtka 15. lipnja.

Direktori intelektualnoga kapitala trebali bi biti zaduženi za mjerenje, praćenje i unapređivanje intelektualnoga kapitala kompanija, koji podrazumijeva sve što ostaje iza menadžera koji odlaze u druge kompanije, a nije sadržano u bilanci poduzeća.

Hrvatskoj nedostaje entuzijazma, a sve ostalo već ima – glasio je jednoglasni zaključak kojim su studentice Bruna Kostelac, Paulina Matijašec i Ana Đidara, aktivne članice udruge E Student, prenijele svoje dojmove s konferencije pod nazivom Intelektualni kapital gradova što ju je prije tjedan dana u Dubrovniku organizirala njihova udruga. Prijedlozi tih mladih ekonomistica, usmjerenih izgradnji ekonomije koja bi se temeljila na znanju, zaslužuju da se ozbiljno saslušaju. Osim što su na konferenciji, na kojoj su uz studente sudjelovali brojni ugledni strani profesori i predstavnici nekih hrvatskih institucija, zaključili da će radno vrijeme od ’12 sati na dan’ sigurno izaći iz mode, mladi intelektualci donijeli su i neke ne sasvim bezazlene zaključke. Uočili su, kažu, uz pomoć profesora Leifa Edvinssona iz Švedske, koji se bavi proučavanjem intelektualnoga kapitala, da bi hrvatsko društvo, a i država, posebnu pozornost trebali posvetiti očuvanju kafića. Nije riječ o studentskim tulumima.

• Švedani su oduševljeni velikim brojem kafića u Hrvatskoj, a i Amerikanci. Kafić su, naime, naša ‘treća mjesta’, odnosno mjesta na koja ljudi često odlaze nakon posla prije nego odu kući. Ta se navika u razvijenim zemljama gubi i ljudi s posla žure ravno kući. U SAD-u čak neke studije tvrde da su upravo ta, ‘treća mjesta’ iznimno važna za poticanje kreativnosti i razvoj intelektualnog kapitala, jer se na njima, u neformalnoj atmosferi, rađaju najbolje ideje i inovacije – kaže Bruna i dodaje kako je švedski profesor zaključio da u Hrvatskoj ima mnogo divnih ideja, ali se one zbog nepostojanja odgovarajuće strukture ne uspijevaju razviti i zato propadaju. Studenti su zaključili kako bi hrvatsko društvo trebalo pripaziti da ne izgubi svoja ‘treća mjesta’ slijepo slijedeći stepenice razvoja starih članica Europske unije, već bi država trebala kafiće i njihovu omiljenost doživjeti kao originalnu tržišnu nišu.

Nakon trodnevne rasprave, studenti će gradskim upravama postaviti zahtjev da se aktiviraju u natjecanju za Future centar (Centar budućnosti). Naime, na konferenciji je zaključeno da Hrvatskoj treba regionalni inovacijski centar koji bi funkcionirao kao mjesto susreta različitih ideja i odakle bi dolazili novi razvojni prijedlozi. Studentice kažu da bi grad koji želi takav centar trebao imati dobro povezano obrazovanje s gospodarstvom. Kandidature svih gradova su dobrodošle, ali među favoritima spomenut je Split, zato što ima Mediteranski institut za istraživanje života, odnosno MedILS.

Studenti su raspravljali i o kompanijama, pa su zaključili da će odjeli za ljudske resurse uskoro morati prerasti u odjele za intelektualni kapital. Direktori intelektualnoga kapitala trebali bi biti zaduženi za mjerenje, praćenje i unapređivanje intelektualnoga kapitala kompanija, koji podrazumijeva sve što ostaje iza menadžera koji odlaze u druge kompanije, a nije sadržano u bilanci poduzeća. Primjerice, neki pojedinci svojom osobnošću stvaraju radnu okolinu koja potiče kreativnost. Odlaskom osobe, kompanija bi trebala znati zadržati stvorenu radnu okolinu, ako je ona bila korisna, i dalje je razvijati. Za gotovo sve što su si mlade studentice postavile kao cilj potrebna je promjena mentaliteta. Iako je sve to teško ostvariti, uvjerene su da među studentima ima umova koji su sve to kadri postići samo kad bi među onim starijima i iskusnijima bilo više volje i spremnosti da ih saslušaju.

Dioničko društvo Badel 1862 najveći je proizvođač vina i jakih alkoholnih pića u Hrvatskoj. Kao što kažu u Badelu, tijekom tri stoljeća vrhunski stručnjaci i suradnici tvrtke obogaćuju hrvatsko i strana tržišta proizvodima iznimne kvalitete. Kao ključ svog uspjeha Badel 1862 s ponosom ističe kontinuirano prožimanje tradicije i suvremenih znanja i tehnologija, uz neizostavno osluškivanje potreba potrošača te pogled usmjeren u budućnost. Badel 1862 d.d. zauzima vodeću poziciju na hrvatskom tržištu vina i jakih alkoholnih pića, a svoje proizvode izvozi i u 26 zemalja diljem svijeta. Osim toga, ekskluzivni je distributer poznatijih stranih proizvoda.