Home / Tvrtke i tržišta / Naftni biznis

Naftni biznis

Dalekovod je već više od pola stoljeća prisutan na svjetskome tržištu u više od 80 zemalja sa svojim proizvodnim programom metalnih konstrukcija te ovjesnoga i spojnog materijala za visokonaponske objekte u elektroenergetici. Osnovni preduvjeti uspješnoga konkurencija tom vrstom proizvoda i usluga dosad su bili kvaliteta i sposobnost udovoljavanja zahtjevima kupaca prema specifičnim normama i standardima pojedinih zemalja u koje Dalekovod izvozi vlastite proizvode. Više od 80 posto proizvoda Dalekovod danas prodaje na međunarodnom tržištu, a svi vlastiti proizvodi iz segmenta ovjesne i spojne opreme plod su vlastitog istraživanja i razvoja.

Dalekovod od 1993. godine posluje kao dioničko društvo, koje danas ima gotovo 2.000 dioničara. Pritom su ih oko 85 posto u vlasničkoj strukturi društva mali dioničari, odnosno sadašnji i bivši zaposlenici. Dosad su u Dalekovodu uspješno provedena dva plana zaposleničkog dioničarstva (ESOP), u kojima je sudjelovalo 60 posto zaposlenika tvrtke. Dalekovod ih je proveo tijekom 2000. i 2001. godine tako da je 37 posto temeljno kapitala tvrtke prodano radnicima. Efekti ESOP programa vidljivi su i na poslovnim pokazateljima, za što je bio vrlo važan čimbenik motivacije svih zaposlenika Grupe.

Osim učvršćivanja usitnjene vlasničke strukture radi zaštite od neprijateljskog preuzimanja i tajkunske privatizacije, efekti ESOP-a danas se reflektiraju i kroz jačanje osjećaja pripadnosti i lojalnosti zaposlenika prema tvrtki.

Posljednjih desetak godina poslovanja Dalekovoda obilježeno je stalnim promjenama koje su bile nužne za uspješno restrukturiranje društva i njegovu prilagodbu zahtjevima suvremenog poslovanja i povećanja konkurentnosti. Kao rezultat toga, zabilježen je izrazit rast ukupnih prihoda tvrtke, što je rezultiralo povećanjem ukupnih prihoda Dalekovoda u 2003. godini na razinu višu od milijarde kuna, a već u 2005. godini ukupni su prihodi Dalekovoda premašili iznos od 1,3 milijarde kuna, dok je neto dobit grupe u isto vrijeme dosegnula iznos od 72 milijuna kuna.

Posljednjih godina Dalekovod slijedi strategiju povezane proizvodne diverzifikacije tako da je proizvodna tehnologija podignuta na visoku tehnološku razinu te je time omogućena proizvodnja širokoj paleti proizvoda uz udovoljavanje specifičnim zahtjevima kupaca na domaćem i inozemnom tržištu. U regionalnom smislu, Dalekovod je također začeo svoju poslovnu politiku. S jedne strane, to je stjecanje pozicije tržišnog lidera na području elektrogradnje i proizvodnje ovjesne i spojne opreme za niske i visokonaponske razine, a zatim i projektiranje, proizvodnja te montaža opreme za suvremene prometnice i ostalu prometnu infrastrukturu. S druge strane, prisutno je ulaganje i u druge srodne dijelove proizvodnje, osobito u regiji jugoistočne i srednje Europe.

Dalekovod je i investitor u nekoliko značajnih projekata koji ne pripadaju temeljnoj djelatnosti Grupe. Tako zajedno sa skupinom vodećih domaćih trgovačkih društava Dalekovod vlasnički participira i u trećoj mreži mobilne telefoni u Hrvatskoj, odnosno u društvu Tele2, u kojemu drži vlasnički udjel od 4,2 posto. Osim tog ulaganja, Dalekovod ima vlasnički udjel i u Metronet telekomunikacijama d.d. (5,66 posto) te u Hospitalija trgovini (4,37 posto).

Na kraju, treba naglasiti da su Dalekovod s obzirom na dosad ostvarene poslovne rezultate te kontinuirani rast i razvoj prepoznali domaći, ali i inozemni investitori, a Zlatna dionica za 2005. godinu upravo je na tome tragu.

Generalni stav svih trgovaca naftnim derivatima jest da bi se cijene trebale određivati prema tržišnom načelu, a da upletanje države u formiranje cijena ide na štetu Ine i svih ostalih igrača na tržištu. Međutim, na taj način Sanaderova Vlada pokušava voditi socijalnu politiku, ali isto tako brani značajan prijelaz u državni proračun, jer više od polovice maloprodajne cijene goriva ide državi u obliku dva poreza i naknade za ceste. U očekivanju novog Pravilnika o formiranju cijena koji se nalazi u završnoj fazi, a o čijim učincima trgovci naftom i naftnim derivatima nisu željeli špekulirati, ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Branko Vukelić najavio je samo da će Pravilnik biti restriktivniji od dosadašnjeg i da će smanjiti i maksimalne dopuštene cijene naftnih derivata. Vukelić je također najavio da će Ministarstvo rigoroznije kontrolirati i formiranje cijena od strane Ine.

Predsjednik Uprave Petrola Igor Meh kaže da zbog praćenja Ininih cijena bilježe gubitak od 20 posto u maloprodaji. – U prosjeku po litri goriva gubimo 40 lipa, kod benzina čak 60 lipa, a kod dizela i lož ulja manje – kaže Meh.

Hoće li Vlada nastaviti s politikom utjecanja na formiranje cijene naftnih derivata i na taj način, kao što kažu akteri na tržištu, u gubitke gurati i tvrtku u svome vlasništvu, a većim dijelom sve ostale, ovisi o politici. Politika se pak većim dijelom temelji na tome koliko su blizu izbori. Ipak, najave značajnijeg okupljanja na tržištu u kojemu bi glavne uloge, barem prema OMV-ovim željama, trebali odigrati OMV i Tifon, kao i povećanje ponude goriva kvalitetnijeg od Ininog, mogle bi utjecati na koliku-toliku mogućnost ‘bježanja’ od cijena goriva dogovorenih između Ine i Vlade.

  • U slučaju Tifona nema nikakve místike jer je naše gorivo skuplje skladno većoj kvaliteti, što su prepoznali i potrošači – kaže Porges, dodajući da se oni pridržavaju Pravilnika o određivanju maksimalnih cijena, ali ne slijede slijepo Inine cijene s obzirom na višu kvalitetu Tifonovog goriva. Mali igrači na tržištu, koji prema procjenama imaju oko 250 crpki te su, kažu, prisiljeni pratiti Inine cijene, trpeći gubitke, u posljednjih mjesec dana posluju potpuno nerentabilno.

  • Trenutačno posluju bez ikakve marže uz troškove prijevoza, kreditnih kartica itd. – kaže Emil Žunec, predsjednik Uprave Oil Rijeka, jednog od malih igrača na naftnom tržištu, i član Izvršnog odbora Udruge trgovine naftom i naftnim derivatima pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca. Dosad je marža bila oko 25 lipa po litri, a u slučaju većih količina penjala bi do 35 lipa, što Žunec drži cijenom koja uz prosječnu godišnju prodaju od 4 milijuna litara i dodatne uslužne sadržaje omogućuje normalno poslovanje bez gubitaka. Zbog ozbiljne novonastale situacije na tržištu HUP-ova Udruga žalila se Europskom udruženju nezavisnih trgovaca naftom i naftnim derivatima (UPEI) zbog izravnog utjecaja države na cijenu naftnih derivata. Rezultat te intervencije trebalo bi biti, kaže Žunec, prosljeđivanje njihove žalbe u daljnju proceduru pred Europskom komisijom.