Novinarski žiri jednoglasan

Ukupna imovina investicijskih fondova lani je rasla bitno brže nego imovina drugih segmenata domaće financijske industrije. Godišnji rast od čak 95 posto rezultat je povećanog interesa investitora, privučenih vrlo atraktivnim prinosima koji su lani, općenito gledano, obilježili praktički sve domaće investicijske fondove. Sve više građana (i pravnih osoba) prepoznaju prednosti ulaganja u otvorene investicijske fondove; osim bitno atraktivnijih prinosa u usporedbi sa štednjom u bankama, sigurnosti ulaganja koja je rezultat sastava portfelja i diverzifikacije ulaganja, važne karakteristike fondova su neograničena likvidnost (utrživost ulaganja u fondove), ali i mogućnost valutne zaštite. Profesionalno upravljanje imovinom i iskustvo sve više domaćih fond menadžera pritom su jamstvo dobrih rezultata.

Potkraj prošle godine u Hrvatskoj je čak petnaest društava za upravljanje fondovima vodilo jedan ili više aktivnih otvorenih investicijskih fondova. Najviše aktivnih fondova (njih sedam) pod upravljanjem je PBZ Investa, dok je lider prema ukupnoj imovini pod upravljanjem i dalje ZB Invest (koji upravlja s ukupno šest otvorenih fondova). No, prošlu godinu ipak je obilježio Raiffeisen Invest.

Imovina pod upravljanjem Raiffeisen Investa lani je povećana za 1,35 milijardi kuna, odnosno 192 posto, na ukupno 2,06 milijardi kuna. Osim toga, fondovi Raiffeisen Investa uvjerljivi su pobjednici u natječaju za najbolji otvoreni fond za 2005. godinu u tri od četiri kategorije; novčani fondovi, obveznički fondovi i uravnoteženi fondovi (zajedno s fondom ZB global). Ne čudi stoga što je i novinarski žiri jednoglasno potvrdio da je najbolje društvo za upravljanje fondovima u 2005. bio upravo Raiffeisen Invest.

Od 50 otvorenih investicijskih fondova koji su prošle godine poslovali u Hrvatskoj, Raiffeisen Invest je upravljao s njih pet – po jednom novčanom, obvezničkom i uravnoteženim te dva dionička fonda. Osim kunskoga novčanog fonda, ostali fondovi Raiffeisen Investa vrijednost udjela iskazuju u eurima (bez obzira što im se valutna izloženost razlikuje od fonda do fonda).

Novčani fond Raiffeisen Cash potkraj prosinca prošle godine upravljao je sa 680 milijuna kuna. Inwestitori su uglavnom pravne osobe, koje fond koriste kao efikasan način upravljanja viškovima likvidnosti. Obveznički Raiffeisen Bonds upravljao je s 446 milijuna kuna, pri čemu su u strukturi investitora također prevladavale pravne osobe.

Urvnoteženi Raiffeisen Balanced u 2005. bio je daleko najpopularniji fond Raiffeisen Investa, ali i cjelokupne domaće fondovske industrije. Rast imovine pod upravljanjem iznosio je impresivnih 550 milijuna kuna, na 789 milijuna kuna potkraj prošle godine, prema čemu je Raiffeisen Balanced uvjerljivo najveći uravnoteženi fond u Hrvatskoj (a ujedno i najveći fond prema veličini dioničkog portfelja). Fond popularnost u velikoj mjeri duguje iznimno visokim prinosima; lani je prinosi bio 29,9 posto, dok je 2004. bio tek nešto manji (29,2 posto). Napokon, pod upravljanjem Raiffeisen Investa su i dva dionička fonda: Raiffeisen Active, koji ulaže u inozemne dionice (prije svega one iz zemalja Europske unije, SAD i Japana), i Raiffeisen Central Europe, usmjeren na hrvatsko tržište dionice (i tržišta zemalja regije). Dionički fondovi Raiffeisen Investa lani su upravljali s 67 odnosno 78,5 milijuna kuna imovine.

Raiffeisen Invest osnovan je 2002. godine. Investicijski savjetnik društva (za inozemna ulaganja) je Raiffeisen Kapitalanlage Gesellschaft (Raiffeisen KAG), vodeće društvo za upravljanje imovinom u Austriji. Raiffeisen Invest od osnutka uspješno vodi Hrvoje Fajdetić, koji je posebno ponosan što su najveći institucionalni ulagač u domaće dionice. Upravo zahvaljujući takvoj strategiji i orijentaciji prije svega na vrijednosne papire na hrvatskom tržištu, Raiffeisen Balanced ostvario je iznimno dobar rezultat u posljednje dvije godine. Sličnu orijentaciju (uz još veću izloženost dionicama) nastavljaju i Raiffeisen Central Europe.

Ovogodišnji dobitnik Zlatne dionice tvrtka je koja osvaja svijet: Dalekovod je postavio rasvjetu u Tunelu Sv. Rok, njihova je infrastruktura na autocesti Zagreb-Rijeka između Vrbovskog i Kupjaka, dalekovod od 110 kV između Ličkog Osika i Gračaca, kao i većina telekomunikacijskih stupova u Hrvatskoj, ali njihova su i slična postrojenja u Poljskoj, na Islandu i u Africi. Specijalnost Dalekovoda elektroprivredna je i telekomunikacijska infrastruktura, golema postrojenja s delikatnom funkcijom, a ponose se time da njihovi stručnjaci danas mogu riješiti svaki izazov u svojoj djelatnosti. Među 460 zaposlenika Dalekovoda, 326 je visokoobrazovanih stručnjaka i devet magistara. Tvrtka ima 1.160 dionica i 85 posto dionica u vlasništvu je fizičkih osoba, većinom bivših i sadašnjih zaposlenika. Nijedna fizička osoba nema više od jedan posto, a pravna više od 10,2 posto udjela.

Planovi o osvajanju liderške pozicije u Srednjoj i Istočnoj Europi upravo se ostvaruju – kaže generalni direktor Dalekovoda mr. sc. Luka Miličić, koji danas sa zadovoljstvom promatra kako njegove vizije postaju realnost. Dalekovod je već treći godinu za redom proglašen najboljom građevinskom tvrtkom u Jugoistočnoj Europi. Prije nekoliko godina zacrtali su da žele ostvarivati više od 50 posto prihoda iz inozemstva.

• Na stranim se tržištima nastojimo pojaviti i kao domaći proizvođači i izvođači radova, ali i kao članovi međunarodnih konzorcij za izvođenje infrastrukturnih projekata. Nastavimo li ovim tempom, Dalekovod će uskoro biti istinski lider Srednje i Jugoistočne Europe, s ugledom u cijelom svijetu – tvrdi Miličić.

Ove smo godine treći put za redom dobili Zlatnu krunu i koliko god to priznanje godi, jer je rezultat objektivnog sagledavanja pozicije u gospodarstvu naše države na temelju ključnih pokazatelja poslovanja, toliko nagrada Zlatna dionica 2005. godine, koja se također temelji na egzaktnim burzovnim i inim pokazateljima, odražava i sud javnosti, brokera, investicijskih savjetnika te ocjenu i povjerenje investitora u tvrtku kao subjekt na tržištu.

To posebno godi ima li se na umu da su to priznanje dosad dobivali jaki igrači iz financijskog okruženja (ZABA, Pliva i Adris), a sada prvi put jedna ‘industrijska’ dionica postaje zlatna, što je ohrabrenje i drugima iz sektora da je to dostižno, pogotovo ako se, poput nas, dolazi s tržišta javnih dioničkih društava. Ovo priznanje je, među ostalim, i rezultat ispravnog odabira modela privatizacije, koja je u Dalekovodu dovršena.

Poznato dobru rezultati poslovanja i snažan iskorak prema svjetskom tržištu, o čemu najbolje svjedoče nedavni poslovi na Islandu i isporuka 6.000 tona antenskih stupova u Ganu, čime smo u samo 5 mjeseci ove godine ostvarili 30 posto veći izvoz vlastitih proizvoda nego cijele prošle godine, rezultirali su i kretanjem vrijednosti dionice na Burzi. Dionicu Dalekovoda u ožujku 2001. godine se prvi put pojavila u TN kotaciji Zagrebačke burze s vrijednošću 67 posto nominale, dok je prije mjesec dana doživjela rekordan iznos 10 puta veći od početnoga. S takvim pristupom nastaviti ćemo i dalje, težeći da u najskorije vrijeme u inozemstvu ostvarujemo polovinu prihoda.

U sljedećem razdoblju planiramo nove akvizicije u bližem okruženju, stvaranje čvrstoga grozda tvrtki s ciljem kvalitetne ponude prema sistemu ‘ključ u ruke’ te daljnje ulaganje u znanje i razvoj. I, napokon ali ne i manje važno, potkraj godine planiramo dovršiti sve aktivnosti kako bismo dionice Dalekovoda na početku iduće uvrstili u prvu kotaciju.

Pri osvajanju novih tržišta koristimo se dobro informiranim osobama s tog područja i nastojimo ih uključiti u svoju mrežu agenata. Niz godina zapošljavamo mlad i obrazovan kadar sa znanjem stranih jezika, koji obilazi svijet skupljači korisne informacije i stvara- jući kontakte iz kojih se radaju upiti za isporu- ku naših proizvoda. Na taj način i oni ubrzano uče od naše konkurencije. U tome smo dosad bili prepunjeni sami sebi i svojoj snalažljivosti, a malo ili gotovo ništa nismo participirali u uslugama koje bi trebala pružati poslovna udruženja, komora ili gospodarski ataše.

Budući da se Dalekovod već dokazuje i na zahtjevnome skandinavskom tržištu i odgovara svim kriterijima zemalja EU, mi se toplo nadamo da će se za nas nešto promijeniti ulaskom Hrvatske u EU za nekoliko godina. Dosad su nas, naime, sputavale zakonodavne barijere, rejting banaka, sloboda kretanja radne snage i slično. Iz iskustva drugih tranzicijskih zemalja, koje su nedavno pristupile EU, jasno je da te poteškoće preko noći nestaju i poduzeća slična nama posluju vrlo konkurentno diljem Europe.