Privredna banka Zagreb prema veličini aktivne druga je po redu domaća banka. Već dugi niz godina u vrhu je hrvatskog bankarstva i jedna je od najstarijih novčarskih institucija u Republici Hrvatskoj, s dugim kontinuitetom bankarskog poslovanja.
Kroz povijest, Privredna je banka Zagreb bila nositelj najvećih investicijskih programa u razvoju turizma, poljoprivrede, industrijalizacije, brodogradnje, elektrifikacije i cestogradnje te je postala sinonim za gospodarsku vitalnost, kontinuitet te identitet Hrvatske. U prosincu 1999. godine uspješno je dovršena njena privatizacija. Naime, bivša je Banca Commerciale Italiana (BCI) kupnjom 66,3 posto dionica Privredne banke Zagreb postala novi većinski diočar, a Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka zadržala je udjel od 25 posto uz dvije dionice. Kasnije je BCI postala dijelom grupacije Gruppo Intesa, vodeće talijanske financijske grupacije, koja se ubraja među deset najvećih europskih bankarskih grupa. Osim Intese, tijekom 2002. godine manjinski je udjel u vlasništvu PBZ-a stekla i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD). Danas je PBZ sa svojim inozemnim vlasnikom usmjeren na suvremene oblike bankarskog poslovanja te razvoj novih financijskih proizvoda, potvrđujući time imidž dinamične i suvremene europske banke koja slijedi zahtjeve tržišta i svojih klijenata. PBZ raspolaže s 18 vlastitih podružnica, više od 205 poslovnica i ispostava te upravlja razgranatom mrežom bankomata kojom je pokrivena cjelokupna Hrvatska.
Osim snažnoga organskog rasta u nekoliko posljednjih godina, PBZ je rastao i putem novih akvizicija, ali i pokretanjem novih poslovnih inicijativa. Tako danas PBZ grupu, osim matice, odnosno banke, čine i brojna povezana društva koja su u pretežitom ili potpunom većinskom vlasništvu banke. Od društava kćeri PBZ-a, svakako treba istaknuti PBZ Card d.o.o., koji je vodeća kartičarska kuća na prostoru Hrvatske. To društvo inače obavlja poslove izdavanja American Express, Master i Visa kartica te pruža ostale usluge iz područja kartičnog poslovanja. PBZ Card d.o.o. posjeduje i franšizu American Expressa za Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Sloveniju te Makedoniju. PBZ Leasing d.o.o. specijalizirano je društvo u 100-postotnom vlasništvu PBZ-a koje obavlja poslove leasinga, dok društvo PBZ Invest d.o.o. upravlja sa sedam otvorenih investicijskih fondova osnovanih u Hrvatskoj. U vlasništvu PBZ-a je i društvo PBZ nekretnine d.o.o. specijalizirano za promet, upravljanje te gradnju i procjenu nekretnina.
PBZ je 96,39-postotni vlasnik i Međimurske banke, koja je vrlo uspješna regionalna banka sa sjedištem u Čakovcu. Od ostalih društava u vlasništvu PBZ-a svakako treba spomenuti i PBZ Stambenu štedionicu d.o.o. te društvo PBZ Croatia osiguranje d.d. (u 50-postotnom vlasništvu Grupe), koje upravlja istoimenim mirovinskim fondom, jednim od četiri u Hrvatskoj.
Prošla je godina bila iznimno uspješna za PBZ Grupu u Hrvatskoj. Tako je njena dobit prije oporezivanja za 2005. godinu iznosila milijardu kuna ili 8,2 posto više nego prethodne godine, dok je neto dobit iznosila visokih 799 milijuna kuna, što predstavlja porast od 8,7 posto. Pritom je aktivna PBZ Grupe tijekom posljednjih godina dana povećana za 15,6 posto, na iznos veći od 50,6 milijardi kuna.
Dobit banke prije oporezivanja (matice) prošle je godine iznosila čak 925 milijuna kuna, a nakon oporezivanja 752 milijuna kuna. S obzirom na iznimno rast svih pokazatelja poslovanja, u PBZ su odlučili značajno dio prošlogodišnje dobiti (27,4 milijuna kuna) isplatiti kao nagradu menadžmentu i zaposlenicima Grupe.
Bivši upravitelj Središta Hrvatske pošte Split Ante Bilić i bivši direktor Čistoće Marijan Marunica novi su članovi Uprave Hrvatske pošte. Bilić je nakon smjene Milana Skoblara bio ozbiljan kandidat za predsjednika Uprave, na koje je mjesto na prijedlog Vlade izabran Andrej Sardelić. Neslužbena informacija iz krugova bliskih HP-u glasi da će Sardelić na poziciji predsjednika Uprave ostati do jeseni, a jedan od kandidata za njegovo mjesto je i Darko Dvornik, pomoćnik ministra Božidara Kalmeta zadužen za telekomunikacije i poštu. No, obzirom na stranačku opredijeljenost Sardelić ima velike izglede nastaviti s radom na toj poziciji i nakon jeseni.
Vlasnici Dinersa intenzivno razmišljaju o mogućnosti prodaje te kartičarske kuće, a potencijalnim kupcima, kako neslužbeno saznajemo, bit će otvorena vrata za provođenje due diligencea. Sve do nedavno Diners Club Adriatic bio je pod apsolutnom kontrolom 79-godišnjeg Žarka Kraljevića, koji je 1969. godine doveo Diners u Hrvatsku, ali prije godinu dana na Glavnoj skupštini dioničara njegovih 37,93 posto dionica pretvoreno je u povlaštene dioničce bez prava glasa. Uz Kraljevića, najznačajniji su dioničari te kartičarske kuće poznati odvjetnik Marijan Hanžeković i generalni direktor Dinersa u Sloveniji Tomaž Lovšek, koji zajedno drže oko 40 posto dionica. Inače, Diners je 2005. godinu završio s rekordno uspješnim pokažateljima poslovanja i unatoč pojačanoj konkurenciji na tržištu uspio je zadržati tržišni udio od 30 posto, a u prvom kvartalu ove godine ukupan prihod bio je 10 posto veći u odnosu na prošlu godinu i iznosio je 87,6 milijuna kuna. Do potkraj prošle godine izdano je više od 423 tisuće Diners kartica, a u prvom tromjesečju ove godine ta se brojka povećala na 430 tisuća.