Veleposlanici kumuju hrvatskim vinima

Hrvatskih vina nema na tržištima Danske, Finske, Norveške, Švedske i Japana, ali ima ih u srcima veleposlanika tih zemalja. Oni su, naime, kumovi hrvatskih vina. Ova jedinstvena diplomatsko-vinska priča koju su pokrenuli revija Sijet u čaši i Badel 1862, jedan je od ponajboljih marketinških poteza u hrvatskom vinarstvu kojemu nedostaje upravo dobrih vinskih priča. A prva slova ispisao je prije dvije godine Knut Toraasen, tadašnji veleposlanik Kraljevine Norveške u Zagrebu, ‘pokumio’ je vino chardonnay 2003. proizvedeno u prekrasnoj prigorskoj Kuriji Nespeš.

Tijekom službe u Hrvatskoj, naša su vina postala dominantna u njegovoj privatnoj arhivi, a najavio je i mogućnost osnivanja tvrtke koja će uvoziti hrvatska vina u Norvešku.

Kum diplomatskom vinu Toraasen ima svoju bačvicu u Kuriji Nespeš i brine se o vinu, odnosno nadzire njegovo sazrijevanje od berbe sve do punjenja u bocu. Riječ je o ograničenim količinama od 500 bočica, a svaka ima svoj broj. Svaku kum i vlastoručno potpisuje. Takvih vina nema u slobodnoj prodaji. Nakon chardonnaya 2003., Toraasen je pronašao i drugo ‘kumče’: traminac 2004., godine u kojoj se značajno povećao broj članova nove, ‘vinske’ diplomacije.

Tako je švedski veleposlanik Sture Theolin prošlog tjedna u svijet pustio svoje ‘kumče’, zeleni silvanac 2004. Kad je trebao otvoriti prvu bocu, kušati ga i ponuditi prijateljima koji su se okupili na predstavljanju ovoga diplomatskog vina, s police u Badelovoj Enoteci zgradio je sauvignon. Zločesti su odmah prokomentirali kako se mašio boljeg vina, ali Theolinov barikirani zeleni silvanac nije vino kojeg se bilo tko treba posramiti. Uostalom, boca s brojem jedan još je prije predstavljanja nestala netragom.

A sauvignonu koji je, kasnije se pokazalo, greškom odložen na policu sa silvancima, kum je japanski veleposlanik Kaname Ikeda. To je doista željno iščekivano vino, jer neki prigorski proizvođači, poput Stjepana Puheleka Pureka i njegove kćeri Nataše, sa sauvignonom postižu izuzetno dobre rezultate. Mnogi ga nazivaju i kraljem vina, a u pomalo škrtim prirodnim uvjetima zelinskoga prigorja, uz dobru skrb u vinogradu i podrumu, svake godine daje prekrasno osvježavajuće, voćno i mirisno vino za svakodnevni užitak tijekom ljeta.

Finski veleposlanik Ilpo Manninen kum je malom bratu prvog Toraasenova kumčeta, chardonnayu berbe 2004. Manninen nije sam, u kumstvu ima podršku počasnom finskom konzulu Branimira Vlaje. A još jedan počasni konzul, ovaj put Kraljevine Danske, kumuje rajnskom rizlingu iz 2004. godine. I to bi vino moglo biti iznimno zanimljivo nakon što ga kum, Mladen Vukmir, predstavi. Zdravko Puhelek osim prezimena nije ni u kakvoj vezi s Puhelekom Purekom, a u zelinskome kraju proizvodi izvanredan rajnski rizling.

Rajnski rizling Zdravka Puheleka ili Krešimir Režeka s Plešivice pak izvrsno je vino za najbolju riječnu ribu u jačim umacima ili lakša mesna jela. Rizling obitelji Tomac u ponekim godinama ulazi u sam vrh vinske proizvodnje Hrvatske, a Velimir Korak od njega je 1999. godine napravio i ledenu berbu kojoj je jedina mana to da je više nema. Posadio je, srećom, mladi vinograd rajnskog rizlinga pa već od sljedeće godine možemo očekivati slična iznenađenja.