-
Kakve mogućnosti otvaraju poslovi na Islandu, u Norveškoj i Poljskoj? – Poslovi na Islandu, u Norveškoj i Poljskoj svakako su potvrda jače izvozne orijentacije. Projekt na Islandu sastoji se od tri cjeline: isporuke ovjesne i spojne opreme, jednog dalekovoda na zapadnoj strani otoka i jednog na istočnoj strani otoka, ukupne dužine 250 kilometara 400 kV vodova. U Poljskoj smo pak prisutni pri projektiranju i prodaji metalnih konstrukcija odnosno stupova za dalekovode, antenskih stupova te ovjesne i spojne opreme za elektrifikaciju željeznice. Dobra izvršenja posla, poštovanje rokova te prezentacije naše tvrtke kao moderne, potpune i efikasne kompanije, koja uz pravilno rukovođenje i odane radnike svakako ulijeva povjerenje stranim investitorima, omogućit će nam definitivno osvajanje skandinavskog tržišta te još jači prodor na područje svih europskih zemalja.
-
Koliko su vlastita tehnologija i pamet važni pri izlazu na strana tržišta, a koliko su pritom važne kvalifikacija i motivacija radnika? – Dalekovod je od 1999. godine značajno ulagao i još ulaže u tehnologiju, a zaposlili smo i više od 150 visokokvalificiranih stručnjaka, koji su naša najveća komparativna prednost i snaga. Značajno ulaganje u strojeve, informatiku i u ljude stvorilo je snažno okruženje potrebno za nastup na domaćem i stranim tržištem. Vrijednost je u ljudima! – jedna je od krilatica naše tvrtke, koje se i te kako pridržavamo. Neprestano školovanje i usavršavanje naših radnika te zapošljavanje i pridobivanje visokostručnih inženjera svih profila čine snagu ljudskih potencijala. Jedna smo od rijetkih uspješnih tvrtki u rukama pretežno malih dioničara koja neprestano investira, razvija se, orijentirana je na mlad i školovan kadar te na formiranje grozda povezanih poduzeća, koja će svojim sinergijskim djelovanjem svakako osigurati jak nastup na domaćem tržištu te još snažniji izlazak na inozemna.
-
Što biste, na temelju svog iskustva na svjetskom tržištu, preporučili hrvatskim tvrtkama koje nisu izvoznici, a željele bi to postati? – Prije šest godina postavili smo jasne elemente strategije – viziju i ciljeve – a podatak da se oni ovih dana realiziraju najbolje govore o tome da smo na pravom putu. Stoga bismo preporučili svima da se ne boje postaviti ciljeve, da intenzivno uče i ubrzano usvajaju znanja. Uz takav pristup, sve je ostvarivo.
-
Koji je prvi korak pri osvajanju novog tržišta u zemlji u kojoj dotad niste radili? Kako ste nedavno dobili, primjerice, veliki posao u Gani? – Pri osvajanju novih tržišta koristimo se dobro informiranim osobama s tog područja i nastojimo ih uključiti u svoju mrežu agenata. Niz godina zapošljavamo mlad i obrazovan kadar sa znanjem stranih jezika, koji obilazi svijet skupljači korisne informacije i stvarajući kontakte iz kojih se rađaju upiti za isporuku naših proizvoda. Na taj način i oni ubrzano uče od naše konkurencije. U tome smo dosad bili prepunjeni sami sebi i svojoj snalažljivosti, a malo ili gotovo ništa nismo participirali u uslugama koje bi trebala pružati poslovna udruženja, komora ili gospodarski ataše. Posao s Ganom dobiven je tako što se kupac raspitivao za podrijetlo robe koju je već nabavljao i s njome bio zadovoljan, želeći iz posla izbaciti posrednike i tako smanjiti troškove.
Vrijednost je u ljudima!
Koji je bio prvi veliki izvoznji posao Dalekovoda i kada? Jeste li najprije osvajali susjedne zemlje ili vam je bilo svejedno u kojoj zemlji radite? – Prve veće izvozne poslove dobili smo preko posrednika. Osamdesetih godina izvezli smo preko Energoinvesta u Libiju ovjesni i spojni materijal u vrijednosti od približno 10 milijuna dolara, 1989. u Iran 2,5 milijuna dolara, u BiH smo godine 1999. gradili 110 i 220 kV vodove.
Kako se organiziraju poslovi u dalekim zemljama kao što je Afrika ili Skandinavija? Odlaze li u te zemlje menadžeri Dalekovoda ili pak zapošljavate tamošnje stručnjake? Kako se rješava pitanje boravka naših stručnjaka i njihovih obitelji u stranim zemljama? – Svako tržište iziskuje specifičan pristup. U Skandinaviji, gdje je radna snaga skupa i sindikati su jaki, a zakonodavstvo vrlo precizno, nastupili smo formiranjem branch officea, izvozom opreme i slanjem sedamdesetak radnika, od montera do inženjera, dakle izvozom proizvoda, rada i know-howa. Naprotiv, u Africi, gdje je radna snaga jeftina, a političko-sigurnosni uvjeti nestabilni, naglasak stavljamo na izvoz proizvoda i znanja, dakle organizaciju i vođenje projekata, s minimalnim brojem vlastitih radnika. Tamo osnivamo mješovito poduzeće gdje domaći partner osigurava kooperaciju i lokalnu radnu snagu. Dosad nismo obavljali radove u inozemstvu koji su trajali dulje od nekoliko mjeseci, pa nije bilo potrebe za organiziranje boravka cijelih obitelji naših radnika u stranim zemljama, gdje smo u pravilu slali mlade kadrove.
Budući da se Dalekovod već dokazuje i na zahtjevnome skandinavskom tržištu i odgovara svim kriterijima zemalja EU, hoće li se za vas što promijeniti ulaskom Hrvatske u EU za nekoliko godina? – Mi se toplo nadamo da hoće, i to željno očekujemo. Dosad su nas, naime, sputavale zakonodavne barijere, rejting banaka, sloboda kretanja radne snage i slično. Iz iskustva drugih tranzicijskih zemalja, koje su nedavno pristupile EU, jasno je da te poteškoće preko noći nestaju i poduzeća slična nama posluju vrlo konkurentno diljem Europe.
