Burze

Na domaćem tržištu kapitala prošlog tjedna nije bilo značajnijih potresa, iako je većina dionica i nastavila stagnirati. Najviše se trgovalo Plivom, kojom je ostvaren tajni promet veći od 75 milijuna kuna, pri čemu je njezina tržišna cijena na tajnoj razini čak i porasla (+0,83%) završivši tijedan na razini od 604,98 kuna. Posljednje dostupne informacije govore da je za Plivu zainteresiran veći broj investitora odnosno potencijalnih strateških partnera. Prema još nepotvrđenim informacijama, prve neobvezujuće ponude za Plivu mogle bi pristići već tijekom ovog tjedna, dok će one konačne vjerojatno uslijediti tek za koji mjesec s obzirom na to da budući vlasnik Plive tek treba dubinski snimiti rad kompanije.

Prošloga se tjedna nakon duljeg vremena intenzivno trgovalo i dionicama Adriša kojima je cijena porasla 1,32%, uz ostvareni tajni promet koji je iznosio 27,82 milijuna kuna. Neposredan povod za povećan interes investitora bila je prošlotjedna odluka Općinskoga suda u Zagrebu, koji je naložio tridesetpettorici bivših radnika Tvornice duhana Zagreb da moraju napustiti prostorije TDZ-a u Jagićevoj ulici, u Zagrebu, koje su zauzeli prije dva mjeseca. Sud je pritom izbjegao donošenje privremene mjere koja bi radnike prilijela da odmah napuste tvornicu, što je bio cilj tužitelja. Očekuje se ipak da će ova višetjedna ‘trakavica’ uskoro dobiti i konačan sudski epilog, i to u korist većinskog vlasnika TDR-a d. o. o.

Od ostalih likvidnih dionica, svakako treba istaknuti prošlotjedno kretanje dionica Ericsson-a Nikole Tesle. Naime, tržišna cijena ove dionice s razine od oko 1.920 kuna sredinom prošloga tjedna ‘odletjela’ na razinu višu od 1.950 kuna, da bi na kraju tijedan završila na razini ispod 1.900 kuna. S obzirom na očekivanja do kraja godine te uistinu dobru dugoročnu perspektivu te kompanije, neke procjene govore da se s dionicama Tesle trenutačno trguje uz 25%-tni diskont u odnosu na skupinu usporedivih kompanija.

Pad cijene od 3,67% prošlog je tjedna zabilježio i Dioki, no tajni je promet ovom dionicom bio mnogo manji nego ranijih tjedana, a iznosio je 697 tisuća kuna.

Jedan od najvećih prošlotjednih gubitnika bila je dionica riječkih Jadran hotela, koja je na vrijednosti izgubila više od 33% uz ostvareni tajni promet koji je iznosio 2,29 milijuna kuna. Procjenjuje se da je pad cijene ove dionice rezultat trenutačnog, slabog interesa investitora. Jadran hoteli prošlu godinu završili s gubitkom od 3,03 milijuna kuna, četiri puta više nego godinu ranije. Naime, rekonstrukcijom hotela Jadran značajno je pogoršan konačni prošlogodišnji rezultat. U prva tri mjeseca ove godine, u hotelima Jadran uspjeli su povećati poslovne prihode (+51%) na iznos od 3,47 milijuna kuna, no usprkos tome društvo je ostvarilo kvartalni gubitak koji je iznosio 1,66 milijuna kuna.

Prošlog je tjedna dionički indeks Zagrebačke burze, ponajviše zahvaljujući rastu tržišne cijene Plive, Adriša i PBZ-a, zabilježio lagani rast. Naime, njegova je vrijednost porasla 0,16% na razinu od 2.503,89 bodova. Indeks Varadžinske burze – VIN, tijekom prošloga je tijedna za razliku od Crobexa stagnirao (-0,78%), a tijedan je završio na razini od 2.218,64 bodova. U isto vrijeme, obveznički je indeks CROBIS zabilježio lagani oporavak. Tako je njegova vrijednost tek neznatno povećana (+0,02%), na razinu od 101.7047 bodova.

Najveća domaća veledrogerija, Grupa Medika, u prva tri mjeseca ove godine ostvarila je poslovne prihode od 488,02 milijuna kuna, što je bilo 5,13% više nego u istom razdoblju lani. Zahvaljujući znatno manjim tečajnim oscilacijama ove godine, a u usporedbi s istim razdobljem lani, došlo je do pada financijskih prihoda grupe na 5,78 milijuna kuna, ali je ipak ostvaren pozitivni rezultat na financijskim transakcijama društva od 1,46 milijuna kuna. Ovogodišnja operativna dobit grupe iznosila je 3,44 milijuna kuna, dok je lani u istom razdoblju ostvaren operativni gubitak koji je iznosio 4,37 milijuna kuna. Kvartalni je iznos neto dobiti Medike ipak smanjen u odnosu na prošlogodišnji (-8,35%), i to ponajviše zbog smanjenih financijskih prihoda grupe.

U odnosu na kraj 2005. godine, dugoročne su obveze Medike smanjene 2,32 milijuna kuna, na iznos od 128,89 milijuna kuna, a smanjenje od približno 520 tisuća kuna zabilježile su i kratkoročne financijske obveze. Obveze prema dobavljačima grupe povećane su 6,5% na 839,35 milijuna kuna, dok su potraživanja od kupaca rastla nešto sporije, po stopi od 6,33% na iznos od 937,22 milijuna kuna. U tom smislu, likvidnost Medike je neznatno poboljšana u odnosu na situaciju s početka 2005. godine, djelomično zahvaljujući i refinanciranju kratkoročnih financijskih obveza grupe, na dulji rok. No, i dalje postoje neizvjesnosti vezane uz naplatu pojedinih potraživanja od kupaca. Upravo iz tog razloga, Uprava je za sva potraživanja za koja postoje objektivni dokazi da se neće moći naplatiti u skladu s dogovorenim uvjetima provela vrijednosna usklađenja.

Medika nije nelikvidno društvo, iako ima velikih problema vezanih uz naplatu pojedinih potraživanja od HZZO-a. Samim time značajan je dio obrtnog kapitala Medike imobiliziran. Budući da je direktno ili indirektno riječ o potraživanjima prema državnim institucijama, izvjesno je da njihovu naplatu ne bi trebalo promatrati u smislu rizika nenaplate.

Sa stajališta komparativnog vrednovanja, a u usporedbi s pokazateljima poslovanja sa srednjeeuropskom te razvijenom zapadnoeuropskom konkurencijom, dionica Medike još je podcijenjena. To proizlazi is vrlo niskog P/S i P/Bv omjera (omjera tržišne cijene dionice i prodaje odnosno knjigovodstvene vrijednosti dionice) koji za Mediku iznose 0,18 odnosno 1,29, dok za grupu usporedbivih kompanija ti omjeri iznose 0,26 odnosno 2,98. S druge strane, Medika je relativno precijenjena uzme li se u obzir samo profitabilnost društva, imajući na umu da njezin P/E omjer iznosi 25,54%, dok je za skupinu usporedbivih kompanija znatno niži, 15,51.

Već sredinom svibnja bilo je jasno da će se globalna rasprodaja dionica nepovoljno odraziti i na domaće burze. Izvješće Hanfe o prošljemjesečnom kretanju imovine domaćih fondova pokazalo je značajno usporavanje (pa čak i odljev) imovine u pojedinim fondovima. Pritom treba napomenuti da je teško procijeniti je li na usporavanje daljnog rasta imovine više utjecao pad tržišnih cijena papira (ponajviše dionica) na burzi ili oprez ulagača koji su smanjili iznos neto uplata u fondove. Najveći su odljev imovine zabilježili obveznički fondovi, a značajno je usporen i priljev novčanih sredstava u otvorene dioničke fondove. Zbog pada cijena obveznica i prinosi obvezničkih fondova u ovoj su godini ostali na niskim razinama, pa su stoga neki ulagači odlučili svoja sredstva povući.

Za razliku od obvezničkih, imovina novčanih fondova se tijekom svibnja nije značajnije mijenjala, a iznosila je 4,69 milijardi kuna. Najveći priljev sredstava među novčanim fondovima zabilježili su PBZ kunski novčani te HAAB-ov HI-cash fond. Ukupna imovina dioničkih fondova tijekom svibnja povećana je za nešto više od 4%, premašivši razinu od 1,7 milijardi kuna. Prilikom je najveći neto priljev sredstava ostvaren uplatama u dionički fond PBZ Equity, čija je imovina dosegla vrijednost od 287 milijuna kuna.