Ekonomija je došla u stanje privremene ravnoteže. Dovoljan je mali poticaj da stvari krenu dobro, ali jednako je velik i rizik da se dogodi ubrzano urušavanje.
Najprije je objavljeno da su predstavnici 16 hrvatskih tvrtki, proizvođača brodskih opreme, u Zagrebu potpisali ugovor o isporuci opreme za dva tankera koje će graditi ruska brodogradilišta. A onda je iz Stockholma stigla vijest da je švedska kraljica Sylvia krstila tanker izrađen u splitskom brodogradilištu.
Prva vijest je pozitivna, jer se s velikom vjerojatnošću može tvrditi da će proizvođači opreme u konačnici zaraditi izvozeći dijelove u Rusiju. A to što je švedska kraljica razbila flašu šampanjca o bok tankera izrađenog u Splitu samo je finale još jednoga gubitakog posla hrvatske brodogradnje. Svaki put kad neko domaće brodogradilište isporuči nekome tanker – cijenu gubitka na tom poslu plaćaju porezni obveznici.
To je samo jedan od sve brojnih primjera kako se u 2006. godini, kao rijetko do sada, sudaraju optimistički i pesimistički signali. Stječe se dojam da je ekonomija došla u stanje privremene ravnoteže. I sad je pitanje u kojem će smjeru ‘klackalica’ prevagnuti. Dovoljan je mali poticaj da stvari krenu dobro, ali jednako tako postoji i velik rizik da se dogodi ubrzano urušavanje trenutačne krhke makroekonomske stabilnosti. Odgovornost Vlade tim je veća.
Jedan od dobrih primjera jest tržište radne snage. S jedne strane, nezaposlenost u svibnju 2006. je 6,8 posto niža nego u isto vrijeme 2005. godine. To zvuči dobro dok se ne dozna da je otprilike u isto vrijeme broj zaposlenih u industriji pao 1,7 posto. Sve je više tvrtki koje najavljaju smanjenje proizvodnje. Primjer je tvornica Croatia baterije, koja će do kraja godine ugasiti proizvodnju svjetiljki. Na desetine hrvatskih tvrtki istovremeno sele proizvodnju u Srbiju, koja je povlaštena pri izvozu u Rusiju, a koja je pak obećavajuće tržište.
Zbunjujući su podaci iz turizma. S jedne strane ističe se podatak da će sezona biti 5 posto bolja od prethodne, a s terena stižu podaci o podbačaju od 9 posto manje turista. Vlada kao da ne želi primijetiti ni hladno vrijeme koje će pogoditi domaću prehrambenu industriju.
Direktor europskog ureda MMF-a Deppler govori o povoljnom vanjskom okruženju za rast, a istovremeno upozorava kako će se trendovi u budućnosti pogoršati i da ‘Hrvatska ne bi smjela takvu situaciju dočekati previše ranjiva’. MMF-ovci hvale državni proračun zbog ukroćenoga budžetskog deficita, a u isto vrijeme Sabor na prijedlog Vlade potpuno neodgovorno oprašta 700 milijuna kuna nogometnoj mafiji i tako šalje signal da je poželjno i društveno prihvatljivo ne plaćati poreze. I to u vrijeme kad u susjednoj Italiji jedan Maradona ostaje bez skupocjenog sata koji su mu oduzeli poreznici zbog nekoga staroga neplaćenog duga državi.
