Europska investicijska banka najvelikodušnija s rokom povrata i sa cijenom kredita

Najavljenim ugovorom o ulasku u vlasnički udjel Agrokora, Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) potvrđuje ulogu međunarodne financijske institucije prisutne u najviše projekata i s najvećim iznosima na hrvatskom tržištu. No, s obzirom na to da je EBRD-ova uloga važnija za tranzicijske zemlje, a Hrvatska je već u jačoj suradnji s Europskom unijom, njenu ulogu glavnog financijsa polako preuzima Europska investicijska banka (EIB).

Europska investicijska banka do sada je u Hrvatskoj najpoznatija po ulaganju u infrastrukturne projekte i to one kapitalne vezane uz razvoj i integraciju u EU. Neka od ulaganja banke su projekt autoceste Zagreb-Rijeka, zatim sanacija autoceste Macelj-Zagreb-Lipovac, projekt kontrole zračne plovidbe Zagreb itd. Tom bankom upravlja Vijeće guvernera, u kojem su ministri financija država članica EU. EIB, poput IFC-a, novčana sredstva pridržava na tržištu kapitala, a isti mu reting, AAA, omogućava da ih dobije i dalje plasira po povoljnim uvjetima.

Kao i ostale financijske institucije, i EIB-u je cilj Hrvatskoj pomoći u pristupanju EU, ali s mnogo značajnijom ulogom, novčani snažnijim projektima i prema povoljnijim uvjetima od drugih. U Hrvatskoj su od 2001. godine, jer s obzirom na to da je riječ o razvojnoj banci EU, ona kredite odobrava zemljama Unije i onima koje imaju neki oblik ugovornog odnosa s EU, dok je, pak, EBRD prisutan u svim zemljama Srednje i Istočne Europe, uključujući i bivše zemlje SSSR-a.

Oko 84 posto sredstava EIB odobrava zemljama članicama Unije, a ostali dio zemljama kandidatima ili vezanima uz Uniju tek kroz početni oblik suradnje. Od 2001. godine banka je u našu zemlju uložila oko 700 milijuna eura zajma, a više od 51 posto usmjerila u gradnju i sanaciju transportne infrastrukture. Drugi, manji dio odnosi se na već započeta ili planirana ulaganja na području zdravstva, pročišćavanja voda i sl. Inače, politika je banke odobravanje kredita nakon detaljne provjere, a zahtjev je da svaka investicija obećava brz povratak uloženog novca i osigurava dugoročnu razvojnu korist ne samo u zemlji u kojoj ulaže nego i regiji. Već prvi odobreni krediti banke bili su povoljni, s pet godina počeka i rokom otplate na 20 godina.

Ulagak stranih kreditora počeo je stvaranjem monetarne suverenosti Hrvatske, a važnost su imali jer su našu zemlju kreditirali u vrijeme kad je bilo gotovo nemoguće doći do kapitala izvan zemlje, a niti ga u Hrvatskoj nije bilo dovoljno. Krediti u ranijem razdoblju bili su namijenjeni tranzicijskom napretku, a posljednjih godina na bolju prilagodbu naše zemlje za ulazak u EU, ili kroz savjetodavne usluge ili davanjem kredita za potrebe reformi, pomoći za lakše korištenje pretpristupnih, a kasnije i strukturnih fondova Unije i sl.

EBRD je do sada u Hrvatsku uložio oko 1,3 milijarde eura. U velikom dijelu projekata banka je ušla i u vlasničku strukturu, ponajprije u bankarski sektor, trgovački, prehrambeni i farmaceutski te u fondove i osiguranja. O tome hoće li u neku tvrtku plasirati novac ili ući u vlasničku strukturu ovisi u prvome redu o želji tvrtke, kaže predstavnica ureda EBRD-a u Zagrebu Charlote Ruhe.

• U pojedinom od njih zadržavamo se oko 5 do 7 godina, što ovisi o kompaniji, tržištu i mogućnostima banke da se u investiciji zadrži. Ove smo godine potpisali 10 milijuna eura vrijedan kredit s Raiffeisen leasingom za financiranje malih i srednjih tvrtki, a u istu svrhu planiramo ove godine potpisati nekoliko.

Članicom Svjetske banke Hrvatska je postala godine 1993. godine. U početku su njeni zajmovi bili usmjereni na infrastrukturu, gdje je uloženo i najviše sredstava, oko 63 posto, a zatim u sektore poljoprivrede i šumarstva, prava, pravosuđa i javne uprave, financija, zdravstva, zaštite okoliša i poduzetništva. Do sada je u našu zemlju uložila oko 1,2 milijarde dolara u 24 projekta te osigurala nekoliko darovnica vrijednih 27 milijuna dolara. Europska i Svjetska banka imaju nekoliko zajedničkih projekata u našoj zemlji, primjerice u projektu rekonstrukcije cesta, modernizacije željeznica, komunalne ekološke infrastrukture itd. Svjetska je banka, između ostalog, izradila i strategiju pomoći RH do 2008. godine, kojom želi podržati provedbu reformi i rasta, a u cilju lakšeg pristupa EU. S našom Vladom banka pregovara o zajmovima PAL, za strukturnu prilagodbu primjerice u zdravstvu, obrazovanju, pravosuđu i državnoj upravi, te SAL, namijenjenom restrukturiranju gospodarstva.

IFC, dio grupacije Svjetske banke, iako je najaktualniji postao nakon slučaja Viktor Lenac, u Hrvatskoj djeluje već 11 godina. Dio je grupacije Svjetske banke, ali, za razliku od banke, vlasnički ulazi u društva, ulaže u privatni sektor prema komercijalnim načelima i bez državnog jamstva. Jedno od takvih ulaganja bio je u Lenac, poznato zbog toga jer su između Vlade i IFC-a trajali dugotrajni pregovori u vezi s izlaskom te institucije iz brodogradilišta, a nakon što je Lenac završio u stečaju. Projekt IFC-a uglavnom su usmjereni u financijski i proizvodni sektor. Njihova vrijednost, vlasničkih i investicijskih je oko 173 milijuna dolara, iako je na raspolaganje stavljeni oko 370 milijuna dolara. Prisutan je u istraživačkom centru u Plivi, Belišću, Lidlu, PBZ-u, Croatia banci, Erste banci, Alpe Jadran banci, CC Partnership L.P.-u te Poteza Adriatic fondu. U ovoj je godini planirano potpisivanje dvaju kreditnih ugovora s tvrtkama iz područja trgovine i prerade hrane, najavljuje predstavnica IFC-a za Hrvatsku Magdalena Šoljakova. Fokusirat će se i ubuduće na sektore koji imaju strategiju rasta i razvoja, poput sektora prerade hrane, turizma, infrastrukture, uključujući energetiku, te na javno-privatno partnerstvo. Vezano uz JPP već su počeli razgovori s domaćom Vladom. Na takvim projektima IFC radi i u drugim zemljama, ili kroz savjetodavne usluge ili izravno financira privatnog investitora u projektu JPP, objašnjava Šoljakova.

IFC je najveća multilateralna financijska institucija na svijetu, prisutna već 50 godina. Od osnutka do danas uložio je u razvoj više od 50 milijardi dolara u više od 3.000 tvrtki, u 140 zemalja u razvoju. Samim time ona i ulaže u projekte koji su profitabilni i pridonose razvoju. IFC se financira na međunarodnom tržištu kapitala i preko grupacije Svjetske banke. S obzirom na reting AAA, omogućeno im je povoljno financiranje.

Razvojna banka Vijeća Europe do sada je u našu zemlju financirala u 10 projekata vrijednih 206 milijuna eura, prije svega u zdravstvu, obrazovanju, kulturno naslijeđe, srednje poduzetništvo, povratak izbjeglica itd.

Uz niz stranih financijskih institucija koje kreditiraju projekte u Hrvatskoj, i domaća Hrvatska banka za obnovu i razvoj kroz 14 godina djelovanja dobiva sve više na važnosti u pomoći domaćim gospodarskim projektima. Za potrebe hrvatskoga gospodarstva ta je banka do danas odobrila oko 27,4 milijarde kuna kredita, od čega najviše za potrebe izvoza u vrijednosti 10,4 milijarde kuna, za gospodarstvo 10,2 milijarde, infrastrukturu 3,6 milijardi te za malo i srednje poduzetništvo 3,2 milijarde kuna. Osigurala je izvozne poslove u vrijednosti 2,4 milijarde kuna. Domaća državna razvojna banka godinama surađuje sa stranim razvojnim bankama, među ostalim s EBRD-om, EIB-om, CEB-om i Svjetskom bankom.