Nema detaljnih planova

Dok su prvih nekoliko besplatnih primjeraka Lidera članovi Studentskoga Lidera mogli tek listati, oni koji žele zaista sudjelovati u našoj akciji i iskoristiti sve što planiramo ponuditi od sada će sadržaju Lidera posvetiti još više pozornosti. U svakom broju, počevši s ovim, postavit ćemo vam dva pitanja. Jedno će se odnositi na temu u Lideru, u kojoj ćete moći pronaći i točan odgovor. Drugo će biti posvećeno jednoj od kompanija sponzora, a točan odgovor morat ćete dokuciti sami. Akcija će trajati tijekom ljetnih mjeseci, a članove SLK-a koji budu kontinuirano slali odgovore (točne) na kraju nagradne igre počastit ćemo posjetom nekoj od kompanija sponzora i dobit će priliku upoznati njenog lidera i tim koji je vodi.

Odgovori na pitanja šalju se na e-mail: [email protected], pri čemu je potrebno u ‘subject’ upisati: ‘odgovori’, prepisati pitanja (ili ih kopirati s naše internetske stranice) te ispod pitanja upisati točan odgovor i slovo pod kojim je odgovor ponuđen. Potrebno je potpisati se imenom i prezimenom te navesti instituciju na kojoj studirate i kontakt telefon ili mobitel. Odgovore na pitanja iz jednog broja Lidera primamo do izlaska novog broja. Za Lider 37, od petka 16. lipnja do četvrtka 22. lipnja.

U istraživanju je sudjelovalo 1.269 studenata, čiji se broj odredio proporcionalno veličini sveučilišta, pa su tako najzastupljeniji studenti Sveučilišta u Zagrebu, sa 50,98 posto. Čak 52,6 posto studenata nije zadovoljno informacijama koje im nude sveučilišta u vezi s ponudom poslova nakon diplome. Studentske udruge ne čine se bitnim izvorom informacija kad je riječ o mogućnostima zapošljavanja. Takve je zabrinjavajuće rezultate dalo istraživanje provedeno u sklopu projekta Career.

Cilj je projekta koji financira Europska komisija kroz program Tempus, stvaranje platforme za pokretanje centara za profesionalno savjetovanje na svim hrvatskim sveučilištima. Projekt koordinira Institut za razvoj obrazovanja, a istraživanje je proveo Institut za društvena istraživanja (IDIZ).

Samo je 3,7 posto hrvatskih studenata vrlo zadovoljno informacijama o mogućnostima nakon diplomne koje dobivaju na svojim sveučilištima, a 31,8 posto njih izjavilo je samo da su zadovoljni. Sveučilišta u Zagrebu i Osijeku imaju veći postotak zadovoljnih studenata. Studenti najviše informacija dobivaju iz kombinacije neformalnih izvora sa sveučilišta, kada su profesori i kolege, te neformalnih izvora izvan sveučilišta, nego od institucionalnih izvora. Čak 43,9 posto studenata informacije dobiva u kontaktima izvan sveučilišta, pa se institucionalni izvori na hrvatskim sveučilištima, kao što su rektorati, letci, web stranice ili brošure ne mogu smatrati dovoljno dobrima.

Career Days, sajam karijera relevantan je izvor informacija samo u Zagrebu gdje 12 posto studenata na taj način dobiva informacije u vezi s mogućnostima zapošljavanja nakon diplomne, a najviše zabrinjava podatak prema kojemu čak 22,1 posto studenata, što je blizu četvrtine, kaže da nema nikakve izvore informacija u vezi s profesionalnim mogućnostima nakon diplome.

Bez obzira kojem sveučilište pripadaju, hrvatski studenti jasno su izrazili potrebu za uslugama koje tipično nude Career centri. Najkorisnija usluga koju bi Career centar mogao ponuditi jest individualno savjetovanje, a kako studentima nedostaju različite informacije i savjeti, sve potencijalne usluge visoko su ocijenjene. Korisnim ili vrlo korisnim studenti su ocijenili usluge poput web stranica sveučilišta s ponudom poslova i savjetima vezanim uz zaposlenje, poslova sa skraćenim radnim vremenom i pripravnost te informacije o prilikama za daljnju edukaciju. U Zagrebu i Dubrovniku usluga informiranja i savjetovanja u vezi s akademskim mogućnostima ocijenjena je kao druga najkorisnija, dok je to u Splitu posredovanje u zapošljavanju. Na sveučilištima u Osijeku i Zadru druga najkorisnija usluga je ponuda radionica i treninga, a u Rijeci sveučilišni website.

Prezentacijske vještine, javni nastup i priprema prijave za posao prioritetne su teme radionica za studente u Zagrebu, a slijede ih poduzetništvo i teme vezane uz vještine efikasnog učenja, pretraživanje baze podataka te efikasni time menadžment. U Splitu, Osijeku i Zadru poduzetništvo je na posljednjem mjestu od ponuđenih tema za radionice, dok je u Dubrovniku upravo ta tema ocijenjena kao najkorisnija za radionicu.

Osim ispitivanja studenata, istraživanje je uključilo i seriju intervjuja sa stakeholderima (udioničarima) kojima su uglavnom neposredno zainteresirani za pokretanje Career centra na hrvatskim sveučilištima. Intervjui su održani od siječnja do svibnja ove godine, a ispitanici su odgovarali na dva pitanja: procjena korisnosti centara za informiranje i savjetovanje o mogućnostima zapošljavanja nakon studija te procjena utjecaja Bolonjske reforme. Informacije prikupljene u intervjuima od relevantnih udioničara, kao što su rektori, Ministarstvo gospodarstva, Zavod za zapošljavanje te voditelji studentskih centara, pokazale su da je inicijativa za otvaranje Career centra korisna. No, sveučilišta su suočena s drugim prioritetima unutar reforme koje izlaze iz Bolonjske reforme tako da trenutačno nema detaljnih planova za razvoj takve usluge. Uskoro će se osjetiti utjecaj Bolonjske reforme na tržištu rada jer će se povećati mogućnost zapošljavanja ‘novih’ diploma, pa su se ispitanici složili da bi Career centri mogli pomoći u rješavanju praktičnih problema u vezi s upoznavanjem novih diplomaca i novih kvalificiranih kandidata s tržištem rada.

Na temelju rezultata istraživanja predstavnici hrvatskih sveučilišta i stručnjaci iz Europske unije izradili će nacrte potencijalnih centara za profesionalno savjetovanje pri hrvatskim sveučilištima. Studenti koji su popunjavali upitnike podijeljeni su u dvije skupine, oni s druge godine studija i oni s četvrte godine, kako bi se vidjelo koliko se razlikuje potreba za informacijama između tih skupina.