Optužbe za nesavjestan rad nedavno je nepravomoćno oslobodio Robert Matijević, bivši pomoćnik ravnatelja Carinske uprave Ministarstva financija. Prema članku 339. Kaznenog zakona za nesavjestan rad može se optužiti odgovorna osoba koja ‘kršenjem zakona ili drugih propisa, propuštanjem dužnog nadzora ili na drugi način očito nesavjesno postupa u obavljanju službe, pa time prouzroči težu povredu prava drugoga ili znatnu imovinsku štetu’, a u privatnom sektoru joj je odgovarajuća odredba članka 291. o nesavjesnom gospodarskom poslovanju.
Te su odredbe ‘rezervne’ u kaznom zakonu za slučaj da se ne može dokazati umišljaj, a nastala je materijalna šteta, pa se odgovorne osobe optužuje za nesavjestan rad, odnosno nesavjesno poslovanje (šteta je prouzročena ‘šlampavim’ obavljanjem posla, a ne svjesnom namjerom). Te odredbe su izmjenama Kaznenog zakona nadopisivane i razrađivane u ‘zlouporabu povjerenja’, kao i ‘davanje i primanje mita’. Zbog učestalih promjena propisa nema jedinstvenih statističkih podataka iz proteklog razdoblja, ali iz ukupne statistike moguće je doći do podataka da se na osnovi tih zakonskih odredbi pokreće relativno velik broj postupaka.
No, više od 60 posto tih postupaka završava oslobađajućim presudama. Budući da su prema tim odredbama predviđene kazne u rasponu od uvjetnih i novčanih do kazne zatvora, većina osuđujućih odluka, njih više od 90 posto, završava uvjetnim i novčanim kaznama, a kaznima zatvora manje od 10 posto.
