Skrbnički računi čuvaju tajne bolje od ortačkih ugovora

D米尔 Kuštrak, predsjednik Uprave Medike d.d., tvrdi kako ne zna tko na osnovi 22,9 posto udjela u temeljnom kapitalu predlaže da se na redovnoj Glavnoj skupštini, sazvanoj za 13. srpnja 2006., izgla-\nsuje da umjesto revizorske tvrtke PriceWater-\nhouseCoopers d.o.o. iz Zagreba posebnu revi-\nziju poslovanja u 2005. godini obavi Deloitte\nd.o.o., iz Zagreba, kao i to da se opozovu\nUprava i trećina članova Nadzornog odbora.

Taj protuprijedlog za Glavnu skupštinu Me-\ndike d.d. podnio je PBZ ‘prema nalogu klijen-\ta za kojega vodi skrbnički račun broj 5340241\nubilježen u depozitoriju Središnje depozitar-\nne agencije’. U Upravi Medike d.d. kažu da\noni i ostali dioničari, sa 77,1 posto udjela u te-\nmeljnom kapitalu, ne znaju tko je klijent pre-\nma čijem nalogu PBZ postupa.

Skrbnički račun je trenutačno svojevrsni hit\nmeđu bankarskim proizvodima. Taj račun\nmože biti javan, primjerice, banka skrbnik tr-\nguje vrijednosnim papirima u ime i za račun\nnekoga investicijskog fonda i uredno objavi za\nčiji račun trguje. Ali, skrbnički račun može\notvoriti i osoba (fizička ili pravna) koja ne že-\nli da se objavi da je kupila određene dionice.\nU tom slučaju banka za račun anonimnog kli-\njenta kupuje određene dionice, i s tim klijen-\ntom ima ugovor koji u posljednje vrijeme\nuspješno nadomješta nekadašnje ugovore o\ntajnom ortaštvu u preuzimanju vlasništva nad\ntvrtkama.

Zanimljivo je da banke kad reklamiraju\nuslugu vođenja skrbničkih računa, u reklama-\nma uopće ne spominju vođenje računa za jav-\nnog klijenta, nego isključivo da jedino banka\nskrbnik ‘ima saznanje o vlasništvu i tu infor-\nmaciju tretira kao bankarsku tajnu u skladu\nsa zakonima i pravilima struke’. Time se ned-\nvosmisleno poručuje da neće objaviti podatke\no ‘tajnim ortacima’. Poruka tih reklama jest\nda osobe (fizičke ili pravne), čije osnovne dje-\nlatnosti nisu investiranje u vrijednosne papi-\nre, mogu posredstvom banke u kojoj otvore\nskrbničke račune brigu nad svojim vrijedno-\nsnim papirima prepustiti banci skrbniku, s ti-\nme da investicijske odluke i nadalje kao kli-\njenti donose sami, dok na skupštinama dioni-\nčara sudjeluje banka skrbnik na osnovi in-\nstrukcija klijenta, krijući njegov identitet.

Pravo na anonimnost dioničara koji se kriju iza skrbničkih računa u sukobu je s pravom ostalih dioničara da znaju tko osim njih sudjeluje u vlasništvu tvrtki. Poznati su dioničari često stoga u neravnopravnom položaju, osobito kada trebaju, a ne mogu, procijeniti što tajni dioničari zapravo smjeraju s tvrtkom.

U Zakonu o trgovačkim društvima o anonimnosti vlasnika skrbničkih računa u sustavu tržišta vrijednosnim papirima nema ni riječi. Ima o tajnim trgovačkim društvima, ali to je nešto drugo, jer kod tajnih trgovačkih društava riječ je o tome da jedna osoba ulaže u trgovačko društvo u vlasništvu druge osobe, a ne u dionice, što je slučaj kod skrbničkih računa. Zakon o trgovačkim društvima priznaje kao dioničara onoga tko drži dionice, neovisno o tome u čije ime i za čiji račun kao skrbnik drži dionice. No, Zakonom o tržištu vrijednosnim papirima predviđa se skrbnički račun, a korisnik tog računa, ako želi, može biti tajan, što klijenti banaka normalno mogu koristiti kad im to zatreba – istaknuo je Barbić.

Neovisno o tome tko (ni)je u pravu s gledišta poslovne perspektive u opisanom primjeru Medike d.d., predlagatelji ili anonimni protupredlagatelj dnevnoa reda Glavne skupštine, sazvane za 13. srpnja 2006., riječ je o sukobu prava protupredlagatelja na anonimnost i ostalih dioničara da (do)znaju tko je vlasnik 22,9 posto udjela u temeljnom kapitalu dioničkoga društva u kojem su i oni vlasnici 77,1 posto udjela u temeljnom kapitalu. U najmanju ruku su javni dioničari Medike d.d. u neavnoj položaju, jer tajni dioničar ili dioničari u čije ime PBZ vodi skrbnički račun zna ili znaju sve o ostalim dioničarima, dok oni o njemu znaju malo ili ništa, tako da ne mogu ni procijeniti je li im nakon ulaska tajnih klijenata PBZ-a u vlasničku strukturu Medike d.d. bolje prodati ili zadržati dionice tog profitabilnog društva.

Da zbog sve većeg broja skrbničkih računa raste broj nepoznanica, osobito za manje ulagače u vrijednosne papire, ukazuje i neusklađenost odredbi Zakona o tržištu vrijednosnim papirima s odredbama bankarskih propisa o profesionalnoj tajni. Prema čl. 131. Zakona o tržištu vrijednosnim papirima, svakom dioničaru, pravosudnim i upravnim tijelima, kao i osobama koja dokaže svoj pravni interes, mora se omogućiti uvid u vrstu vrijednosnog papira (dionice, obveznice, trezorski zapis, blagajnički zapis, komercijalni zapis, certifikati o depozitu i drugi vrijednosni papiri izdani u seriji).

Pravo uvida obuhvaća i rokove, količinu, stvarna prava i nosioce tih prava (primjerice, hipotekarni zalog zasnovan na dionicama) ograničenja stvarnih prava te povijesti upisa. A stavkom 3. članka 127. Zakona o tržištu vrijednosnim papirima izrijekom je propisano da ‘iznimno kada banka skrbnik drži nematerijalizirane vrijednosne papire (dionice) za tuđi račun, odvojeno od vlastite imovine, vlasnikom tih vrijednosnica smatra se osoba za koju ih skrbnik drži’.

Znači, da bi o vlasniku takvih vrijednosnih papira banka skrbnik morala dati podatke Središnjoj depozitarnoj agenciji, svakom dioničaru, pravosudnim i upravnim tijelima, kao i osobama koje dokažu svoj pravni interes (primjerice, članovi uprave d.d.) kao i svim ostalima precizno pobojanima u članku 131. Zakona o tržištu vrijednosnim papirima. No, u primjeru Medike d.d. vidi se da su te odredbe o pravu uvida samo ‘mrtno slovo na papiru’.

U Središnjoj depozitarnoj agenciji kažu da su oni samo ‘servis’. Zakon o tržištu vrijednosnim papirima pruža mogućnost da se skrbnički račun vodi u ime i na račun klijenta čiji identitet banka skrbnik ne mora otkriti. To je praksa i u mnogim drugim zemljama. Skrbnička banka vodi evidenciju o vlasniku računa, i to se u depozitoriju Središnje depozitarne agencije ne vidi. Banka skrbnik jedino mora otkriti tko je vlasnik skrbničkog računa ako u nadzor dođe regulator, u ovom slučaju Hrvatska agencija za financijski nadzor. Zakon, dakle, dopušta mogućnost da netko tko ne želi da se vidi da je svlasnik u nekoj tvrtki može otvoriti skrbnički račun i ‘skriveno’ poslovati posredstvom banke skrbnika.

U Središnjoj agenciji, nadalje, kažu kako imaju dosta zahtjeva da se otkrije tko se ‘krije’ iza pojedinih skrbničkih računa. Takvih…