Sve manje servisera i trgovaca

Svaka industrija i velika tvrtka uza sebe veže brojne obrede u funkciji kooperanata, a s obzirom na to da je građevinski bum u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina očevidan, nije teško zaključiti koji su obredi stekli atribut najpropulzivnijih. Pridoda li se tome za obrede karakteristična sposobnost brze prilagodbe tržištu i orijentacija na djelatnosti u kojima se ostvaruje veći profit, ne čudi da je građevina u strukturi skočila na uvjerljivo prvo mjesto među novootvorenim obrtima, ostavivši za sobom dosad tradicionalno vladajuću trgovinu na – zadnjemu mjestu. U prvih nekoliko mjeseci ove godine, prema podacima Obtnog registra koji vodi Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva udjel građevinskih obrta u pozitivnoj razlici između novoregistriranih i odjavljenih obrta bio je 34,3 posto (428 obrta). Slijedi poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge (gdje veliki doprinos daju računalne i općenito intelektualne usluge) s 25,2 posto (319 obrta), hoteli i restorani s 20,19 posto (251 obrt) te prerađivačka industrija s 9,57 posto (119 obrt). Istri trend, kaže pomoćnik ministra, Leo Begović, vladao je i u prošloj godini.

Osim građevinarstva, poslovanja nekretninama i ostalih poslovnih usluga koje su zabilježile vrlo veliki skok, i prerađivačka industrija, tradicionalno posljednja, popela se na četvrto mjesto što je značajno, kaže Begović, jer proizvodnja nikad u novije vrijeme nije bila tako visoko na ljestvici novootvorenih obrta.

Na dnu su, svrstani u jednu grupu, trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo.

O promjenama u strukturi obrta obično se govori u terminima kao što su proizvodni ili uslužni obrti, pa se ne može dokučiti kakav je položaj pojedinog obrta (što je, doduše, problem nacionalne klasifikacije djelatnosti). Otegona okolnost za stjecanje podrobnije slike o vrsti obrta jest i činjenica da je u Hrvatskoj gotovo pravilo da se jedan obrt registrira za desetak djelatnosti jer, kao što kažu sami obrtnici, moraju svaštariti kako bi bili fleksibilni i održali se na tržištu. Iako Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva ne raspolaže nikakvom detaljnijom klasifikacijom, na temelju podataka iz Obtnog registra, koje je za Lider obradila Hrvatska obrtnička komora, može se točno uočiti trendove u obrtništvu. Unutar najbržerastućeg sektora građevine najveći postotak rasta u odnosu na 2003. godinu bilježe pripremni radovi na gradilištu (48 posto), rušenje građevinskih objekata (34 posto), instalacijski radovi (44 posto), ugradnja stolarije (50 posto) te ostali završni radovi (61 posto). Rekorderi u postoku novootvorenih su obrti za gradnju sportskih objekata čiji je broj porastao 2.700 posto, jer se povećao s jednog obrta u 2003. na 28 u ovoj godini. U drugoj najpropulzivnijoj grani najveći skok u odnosu na 2003. doživio je obrt za poslovanje vlastitim nekretninama (111 posto), kupnju i prodaju vlastitih nekretnina (125 posto) i agencije za promet nekretninama (93 posto). Računalne i srodne aktivnosti porasle su 160 posto, sa 110 na 286 obrta. U porastu su, uz nešto manju stopu, i inače brojniji računovodstveni i knjigovodstveni servisi, agencije za istraživanje tržišta te promidžbu, a javljaju se i dosad nepoznati obrti, poput wellness centara. Ti pokazatelji potvrđuju tezu da na strukturu značajno utječe samoaploštanje kao razlog ulaska u obrtništvo ili poduzetništvo.

Problema nezaposlenosti sve više pribjegavaju mladi, visokoobrazovani ljudi koji najčešće otvaraju obrte za različite intelektualne usluge i obrte na bilo koji način povezane s IT industrijom. Taj je trend uvelike pridonio kvalitativnoj promjeni obrtničke strukture.

• Bezraložno žalimo za tradicijskim obrtima, poput remenara, sedlara i kolara jer takvi obrti spadaju u kulturnu i tradicijsku baštinu. Ti se proizvodi trebaju proizvoditi kao suvenir jer nitko ne može na tome graditi egzistenciju – kaže glavni tajnik Hrvatske obrtničke komore Petar Sindičić.

U osnovnoj proizvodnji najznačajniji rast bilježe obrti koji se, osim građevinske stolarske, bave proizvodnjom radijatora i parnih kotlova, alatnih strojeva za obradu metala, uredskih strojeva i računala te proizvodnjom namještaja. S druge strane, uz trgovinu pad su zabilježili i obrti koji se bave popravkom obuće, električnih aparata te popravkom satova i nakita. U slučaju trgovine razlog za stagnaciju evidentno leži u pojavi velikih trgovačkih lanaca s većom ponudom i nižim cijenama. Isti obrazac – dostupniji i jeftiniji proizvod – doveo je i do stagnacije različitih obrta za popravak kao što su, primjerice RTV servisi. Turizam je pak, smatra Sindičić, stabilan segment od 20-ak tisuća obrtnika koji prati, iako zasad nedovoljno, domaća proizvodnja hrane i osobnih usluga.

S obzirom na ‘globalnu’ razinu, između obrta koji se otvaraju i onih koji se zatvaraju vlada pozitivna razlika. U prvih nekoliko mjeseci ove godine registrirana su 4.832 obrta, a odjavljeno 3.589, što ukazuje na pozitivnu razliku od 1.243 obrta. Pomoćnik ministra Leo Begović ističe da je prvi i glavni cilj uključivanje što većeg broja ljudi u obrtništvo i poduzetništvo. Nakon toga postavlja se pitanje strukture jer, kaže Begović, određene djelatnosti, poput proizvodnje i građiteljstva, imaju veću dodanu vrijednost i mogu generirati veću zaposlenost.

Danas imamo oko 105.000 obrta, a do 2009. godine željeli bismo imati približno 120 tisuća, što smatramo relevantnim brojem s obzirom na broj stanovnika. Nakon toga nastojat ćemo podizati broj zaposlenih u obrtu. Trenutačno imamo 1,3 do 1,4 zaposlenih u obrtu bez vlasnika, a u interesu nam je da dođemo do 2 zaposlena – kaže Begović, dodajući da je za postizanje konkurentnosti vrlo bitno uvođenje novih tehnologija i proizvoda, inovacija, poticanje marketinških aktivnosti te tehnička prilagodba smjernicama koje vladaju na tržištu EU. Bez obzira na vidljive i slojevite probleme u hrvatskom obrtništvu, koje još čeka težak put do europskih standarda, ohrabruju činjenice na koje ukazuje analiza trendova. Snaga obrtništva leži u sposobnosti brze prilagodbe – jednostavno prijeći iz područja niske u područje visoke dohodovnosti i, napokon, profita. Na mjesto RTV servisa dolazi tako IT servis.

Vlasnik male trgovine mješovitom robom u Lici shvatio je nedavno da u tom poslu više nema što tražiti i u istom prostoru otvorio trgovinu računalnom opremom i servis. Iako je postotak otvaranja obrta u graditeljstvu i proizvodnih obrta premašio postotak otvaranja obrta u trgovini, ona se zadržala na približno istim brojkama, samo se promijenio poredak na ljestvici. Prema podacima iz Obrtnog registra, ukupna trgovina na malo porasla je sedam posto u odnosu na 2003. – Trgovina ne stagnira nego se samo prestrukturirala; tko je prodavao mješovitu robu sada se okreće prema novim trendovima.