Izmjerite rizik za burnout

Loši međuljudski odnosi, nesigurnost na poslu i slaba komunikacija unutar tvrtke mogu rasplamsati burnout sindrom.

Jeste li požrtvovani i nezamjenjivi na poslu? Zvoni li vam mobitel i na godišnjem odmoru? Nosite li uvijek pri ruci laptop jer znate da ostali ‘ne mogu ništa bez vas’? Jeste li kronično premoreni od iscrpljujućeg ritma obaveza koje vam nameće posao? Ako ste na barem tri od četiri pitanja odgovorili potvrdno, možda vam prijeti burnout, sindrom pregaranja na poslu. O burnout sindromu počelo se govoriti prije 20 godina i u početku se pripisivao ‘pomagačkim’ strukama – zdravstvenim i socijalnim radnicima, učiteljima, svećenicima – koji se svakodnevno susreću sa situacijama u kojima žele, ali ne mogu pomoći drugima i na radnom se mjestu moraju nositi ne samo sa svojim, već i s tuđim stresom i emocionalnim potrebama. Kasnije se ispostavilo da su sindromu pregaranja na poslu skloni i zaposleni izloženi mobingu, koji pretjeranim zalaganjem na poslu bezuspješno nastoje dokazati svoju odanost tvrtki i izboriti se za pošteđu kod mobera, ali i da mobing i pregaranje na poslu ne moraju nužno biti povezani niti uzrok jedan drugome.

Ipak, koliko je burnout kod nas doista rasprostranjen nije istraženo, kaže psihijatrica dr. Elvira Kočić, već postoje samo istraživanja u pojedinim strukama. Dr. Kočić je prije nekoliko godina provela istraživanje o burnout sindromu među medicinskim sestrama.

• Prema definiciji, burnout sindrom nije običan umor, već uključuje i promjenu stava i ponašanja, tako da se potpuno gubi idealizam, energija i smislenost vlastitog rada – objašnjava psihijatrica Kočić.

U SAD-u, prema nedavnim američkim istraživanjima, od burnout sindroma u različitim stadijima pati čak 90 posto zapošlenih. Taj sindrom može biti i posljedica prekomjernog opterećenja na radnom mjestu. Pogodni se često žale na otežano funkcioniranje i kroničnu premorenost, zbog koje ne uspijevaju obaviti radne obaveze.

U mnogim djelatnostima proteklih godina dogodile su se velike promjene u organizaciji posla. Računala i mobiteli ubrzali su komunikaciju, a time se ubrzao i posao – tehnologija omogućuje brzu razmjenu informacija, ali zahtijeva i brzo donošenje odluka. Povećanjem poslovnih mogućnosti povećao se i obim posla. Sve je više zadataka koji se mogu obaviti u kraćem razdoblju, iako su ljudski potencijali ostali isti kao i u predtehnološkom dobu. Krajnja posljedica može biti osjećaj napećnosti, koji postaje neizdrživ toliko da je osoba prisiljena otići na bolovanje ili, pak, potražiti novi posao, a mogu nastati i ozbiljne kronične zdravstvene tegobe.

Reakcija na stres uključuje povišen krvni tlak, ubrzanje srca, glavobolje, znojenje… Ako takvo stanje potraje, ovisno o tjelesnoj konstituciji, nastat će psihosomatske kronične bolesti, kao što su bolesti srca i krvi, želučane tegobe ili, pak, poremećaj rada neke od žlijezda s unutarnjim izlučivanjem. Stres uzrokovan poslom ne djeluje na sve jednako i postoje osobine ličnosti koje ukazuju na veću sklonost pregaranju, ali novijim istraživanjima otkriveno je koji su uvjeti rada stresni za većinu ljudi: zatrpanost poslom, predugo radno vrijeme i rad u smjenama; slaba komunikacija unutar tvrtke i nesudjelovanje u važnim poslovnim odlukama; loši međuljudski odnosi zbog kojih nedostaje uzajamne podrške; stalan strah od otpuštanja i nemogućnost napredovanja; neugodna radna okolina…

Sindromu pregaranja na poslu najviše su skloni osobe s velikim potencijalima koji se nađu u pročepima između vlastitih ambicija i nesigurnosti. Stres nastaje kad daju sve od sebe, nastojeći zadovoljiti visoke zahtjeve koje su si najčešće sami postavili. Uspjeh i pozitivno razrješenje tako zahtjevne situacije vode do katarzičnoga pobjedničkog osjećaja, zbog kojeg smo spremni prihvatiti nove izazove u kojima ćemo se okušati. Ali ako situacija povišenih zahtjeva potraje, i oni najsamouvjereniji počinju sumnjati u vlastite sposobnosti i imaju osjećaj da gube kontrolu nad vlastitim životom.

Dobro se nosite sa stresom i poznajete njegove zamke. Stoga imate dovoljno energije za sve svoje dnevne obaveze i izazove. Vaši su ciljevi realistični i dostižni, a odnos prema budućnosti optimističan i pozitivan. Znate što se od vas očekuje i ispunjavate sva očekivanja – drugih. Zato se, barem povremeno, suočite i sa sobom. Odvojite više vremena za sebe, jer vaše reakcije pokazuju da imate neke pretpostavke za burnout. Razmišljate li o promjeni posla, nabavite knjige za samopomoć, vodite dnevnik i njegujte svoje interese izvan posla. Naučite reći ne i nastojte više vremena posvetiti obitelji i prijateljima. Da biste prevladali negativne misli, uključite se u aktivnosti zajednice.

Je li vam ponekad teško nositi se sa svakodnevnim životom? Osjećate li zdravstvene tegobe ili probleme sa spavanjem, to je najbolji pokazatelj da vam je teško opustiti se i odvojiti posao od slobodnog vremena. Takva prezaposlenost i stalna iscrpljenost vodi u pesimizam prema svom poslu i budućnosti. Možda ste odlučili radnik, ali zbog vaše želje da preuzmete više posla i odgovornosti postajete prezaposleni i ne možete dati najbolje na poslu. Rezultat je stres, jer osjećate da ne možete zadovoljiti sva očekivanja, što vodi u izolaciju i usamljenost. Ali u usamljenosti ne nalazite mir, već samo gorčinu, ljutnju i nezadovoljstvo. Nemojte odustati, već ponovno preuzmite kontrolu nad svojim životom, što će vam vratiti i užitak u poslu. Postavite si realistične ciljeve i oslobodite vrijeme koje ćete posvetiti sebi. Vježbajte, čitajte knjige za samopomoć i vodite dnevnik da biste bolje upoznali sebe i svoje interese, pa razmišljate i o promjeni posla. Vježbajte i provodite vrijeme s prijateljima, što će vam pomoći da prevladate negativne misli.