U nekoliko minuta smijeha potrošimo istu količinu energije kao i tijekom 15 minuta vožnje na sobnom biciklu.
Smijeh je jedini pokret na licu koji nije moguće potpuno uspješno odglumiti. Naime, iskren osmijeh sastoji se od pokreta skupine mišića oko usta, ali i oko očiju. Upravo pokret te skupine mišića nije moguće svjesno namjestiti. Povoljan utjecaj smijeha na zdravlje već vam je sigurno poznat, ali ima još mnogo stvari koje se o smijehu mogu naučiti.
Smijete li se dovoljno i često? Znate li se ‘od srca nasmijati’ ili vam je osmijeh često ‘kiseo’? Znate li nasmijati druge? Kako zapravo izazvati smijeh kod sebe i kod drugih? Kako se smijati od srca? No, jednako tako – kako osmijeh izmamiti od kolege na poslu, susjeda, prijatelja?
Mnoga istraživanja govore o tome da smijeh stvara pozitivne fiziološke promjene u tijelu. Za vrijeme dugotrajnog smijeha povećava se frekvencija srca, produbljuje se dišanje. Tijekom smijanja aktiviraju se brojne mišićne skupine – trbušni mišići, međurebreni, pomoćni dišni i mišići lica, a povremeno i mišići ruku, nogu i leđa. Smijanjem trošimo i energiju, a u nekoliko minuta smijeha trošimo isto toliko energije kao i za 15 minuta vožnje na sobnom biciklu. Neki tvrde da je šest minuta glasnog smijeha na dan nužna duševna higijena.
Smijeh kao terapija koristi se već više od trideset godina, a začetnik te metode je američki liječnik Patch Adams, koji je postao poznat otvorivši 1972. godine u Zapadnoj Virginiji bolnicu u kojoj je bolesnu djecu uveseljavao svojim šalama, vjerujući u ljekovitost smijeha. Njegov je život nadahnuo film Patcha Adamsa s Robinom Williamsom u glavnoj ulozi. Nedavno je kod nas boravila skupina ‘klaunova doktora’ iz Italije, udruženih u veselu skupinu pod nazivom Ridere per vivere (Smijeh za život). Klaunovi doktori nisu doktori medicine, ali su prošli obuku koja im omogućava rad s malim bolesnicima.
Prema iskustvima udruge, smijeh umanjuje napetost, povoljno utječe na apetit i spavanje te smanjuje potrebne doze analgetika i trajanje boravka u bolnici za čak 50 posto kod svih bolesnika, napose djece. Zbog terapeutskog učinka smijeha, ‘klaunovi doktori’ žele biti posrednici između djeteta i osoblja u bolnici. Tijekom humanitarne misije u Zagrebu posjetili su Kliniku za dječje bolesti u Klaićevoj, odjele za pedijatriju KBC-a, Centar za odgoj i obrazovanje Goljak i Centar za rehabilitaciju Zagreb.
