Prevencija i redoviti sistematski pregledi spašavaju živote

Suvremeni način življenja na Zapadu karakteriziran je ubrzanim tempom života, prepunim stresa, osobito ljudi (menadžera) na rukovodećim i odgovornim pozicijama. Njihov imperativ je ‘stići na vrijeme te ispuniti što je prije moguće zadane rokove’. Osim stresa, menadžeri su danas izloženi i čitavom nizu drugih faktora rizika: pušenju, neredovitoj i nezdravoj prehrani, smanjenoj tjelesnoj aktivnosti… koji mogu dovesti do raznih zdravstvenih poremećaja i po život opasnih bolesti kao što su npr. kardiovaskularne: povišeni krvni tlak, angina pektoris, moždani i srčani udar. Upravo su srčani i moždani udar najčešći uzrok smrtnosti kod muškaraca starijih od 45 godina, a kod žena tek starijih od 65 godina, s tim da je doba granica i morbiditeta i mortaliteta sve niža, tako da nerijetko imamo ljude s infarktom i mlade od 35 godina.

Unatoč velikim ulaganjima farmaceutskih tvrtki i razvoju modernih tehnologija, kao i velikim pomacima kako u medikamentoznom (davanje lijekova koji otačaju ugruške koji su zatvorili krvne žile bilo u mozgu ili srca) tako i intervencijom liječenju (PCI), tj. ugradnji stentova – otvaranje krvne žile u tijeku infarkta, kardiovaskularne bolesti ostaju još uvijek velika enigma, pogotovo s obzirom na njihov iznenadni i neočekivani nastup, koji, nažalost, vrlo često završava smrtnim ishodom ili srčanim ili moždanim udarom. Iznenadujuće je to, što potvrđuju brojne znanstvene i stručne studije, da su u više od 60 posto slučajeva prvi simptomi kardiovaskularnih bolesti iznenađenje smrti ili srčani ili moždani udar. Zašto je to tako?

• Očito zato što nam je prevencija zakazala, odnosno ne uspijevamo dovoljno rano otkriti visokorizične bolesnike koji imaju u svojim srčanim (koronarnim) ili vratnim (karotidnim) arterijama nakupine masnih naslaga – aterosklerotski plak koji sužava krvne žile. Taj isti plak može rupturirati i zatvoriti krvnu žilu i bolesnika životno ugroziti. S druge, pak, strane aterosklerotski plak može biti ‘stabilan’ i tada je to u pravilu stabilna angina pektoris, odnosno benigna bolest koja može tako potrajati godinama ako su faktori rizika pod liječničkim nadzorom. Zašto pod liječničkim nadzorom? Zato što, ako se pretvara u nestabilan, taj stabilan plak postaje po život opasan, a to bi kardiolog morao prepoznati i preporučiti jedan od moguća tri načina liječenja. Stoga je nama liječnicima klinički najvažnije prepoznati bolesnike s takozvanim vulnerabilnim ili nestabilnim plakom, koji se klinički manifestira takozvanim akutnim koronarnim sindromom, na vrijeme ih dijagnostički obraditi i liječiti bilo lijekovima, intervencijama – ugradnjom stentova ili kirurškim liječenjem – bypassom, i to je zapravo direktno spašavanje ljudskih života – ističe internist-kardiolog dr. Mladen Jukić, ravnatelj Poliklinike Sunce.

U stabilnom aterosklerotskom plaku, tj. kod stabilne angine pektoris sve te tri metode liječenja: lijekovi, intervencije – stentovi (PCI) i kirurgija – bypass (CABG) imaju dugoročno, prema nekim studijama (MASS I i MASS II), jednake rezultate. Dakle, svi oni koji su na listama čekanja za ugradnju stentova ili bypassa jednako tako mogu se, ako se pravilno liječe, učinkovito liječiti i lijekovima.

• Štoviše, kod dijela pacijenata koji su pravilno medikamentozno liječeni, dok su na listi čekanja, njihove tegobe nestanu, na kontrolnoj koronarografiji nade se regresija, a u nekim slučajevima i potpuni nestanak suženja, odnosno plaka. Tome su najznačajniji danas najprodavaniji lijekovi na svijetu, statini – za snižavanje kolesterolola. Da bi se to dogodilo, potrebno je u visokorizičnim skupinama, dakle kod onih koji imaju povisene masnoće, genetsku predispoziciju (već ranije oboljele roditelje, braću, sestre…) i još k tome neke druge rizične faktore, koje nerijetko menadžeri koji ‘izgaraju na poslu’ (burnout sindrom) i imaju, što je moguće ranije početi provoditi prevenciju – objašnjava dr. Jukić.

Prevencija označava postupke koji se poduzimaju kod bolesnika da bi se spriječio nastanak moždanoga i srčanog udara. Tijekom ljeta visoke temperature direktno utječu na krvožilni sustav i na taj način izazivaju oscilacije krvnog tlaka, koje mehanički utječu na spomenuti vulnerabilni plak. Ako tome pridodamo i opasnost od dehidracije, elektrolitskog disbalansa zbog znojenja te hiperkoagulabilnosti, to su neki od ključnih razloga da se srčani i moždani udar češće događaju upravo u ljetnim mjesecima, objašnjava dr. Mladen Jukić. Posebno su, kaže, ugroženi menadžeri, koji su izloženi dodatnom stresu. Najčešći simptomi stresa su osjećaj napetosti, nedostatka zraka, pritiska u prsima, lupanje srca, povišeni krvni tlak, znojenje, nesanica, glavobolja, gubitak motivacije, apetita…

Danas se nude brojni antistres programi kako za pojedince (teretane, wellness centri, bazeni, odlasci u prirodu…) tako i za timove tzv. teambuilding, koji uključuju razne igre, treninge, druženja, sportske aktivnosti (skijanje, jedrenje, rafting, planinarenje, golf, vožnju biciklom…). Ljeto je idealno vrijeme kad treba zaboraviti na radne obaveze i opustiti se. Nekima je dovoljno pridržavati se uputa koje nam u posljednje vrijeme, što je dobro, sve više stižu i putem javnih medija, kao što su: izbjegavati izlaganje sunca i zaštita od sunca, uzimati dovoljno tekućine, prakticirati laganu prehranu s mnogo povrća i voća – mediteranska dijeta, konzumirati ne više od 1-2 alkoholna pića (preporučuje se crno vino), smanjiti tjelesnu težinu i povećati tjelesnu aktivnost (šetnja, plivanje, jedrenje…).

U rizičnoj skupini, u kojoj su i menadžeri, prevenciju treba provoditi što ranije ispod 5, LDL (‘zločesti’ kolesterol) ispod 3, a kod onih koji su već imali srčani ili moždani udar te vrijednosti bi trebale biti još i niže: ‘idealno’ ukupni kolesterol ispod 4, a LDL ispod 2,5; ako uz to imaju povišeni tlak i šećer, i tu treba težiti postizanju ciljnih vrijednosti – za tlak su to 130/80, a šećer u krvi niži od 6,4 mmol/l.

U slučaju preboljeloga srčanog udara i ishemijskoga moždanog udara, osim djelovanja na faktore rizika, propisuju se i neki lijekovi: protiv zgrušavanja krvi, oralni antikoagulansi i antiagregacijska terapija, a u slučaju velikog suženja (više od 70%) koronarnih ili karotidnih arterija pristupa se intervencijskom zahvatu, tj. ugradnji stentova ili operativnom liječenju, što ovisi o lokalizaciji, morfologiji stenoze, iskustvu operatera itd.

Naravno, svi oni koji imaju bilo kakve smetnje morali bi posjetiti liječnika koji bi trebao identificirati visokorizične bolesnike i preventivno poduzeti određene mjere i postavke. Bolesnici koji su već preboljeli srčani ili moždani udar također bi trebali posjetiti liječnika prije godišnjeg odmora, jer je često potrebno korigirati dozu lijekova koje uzimaju, npr. lijekova za snižavanje tlaka, nitrata…

• U Poliklinici Sunce, da bi prevenirali moždani i srčani udar, preporučujemo svima, osobito menadžerima, da obave sistematski pregled s detaljnom laboratorijskom i radiološkom dijagnostikom. Kom te kompletnu neinvazivnu kardiološku i neurološku obradu: ergometriju, Holter, UZV srca, Doppler karotidnih krvnih žila, po potrebi i MSCT angiografiju. Uzimajući u obzir moje desetogodišnje iskustvo invazivnoga kardiologa s vrlo respektabilnim brojkama intervencijskih zahvata (ugradnja stentova) i procedura te praćenja operiranih bolesnika, mogu reći da su i intervencijski zahvati i kirurško liječenje samo palijacija, odnosno ‘kupovanje vremena’, a ključ smanjenja morbidity i mortaliteta od kardiovaskularnih bolesti je u prevenciji, odnosno medikamentoznom liječenju kad je riječ o bolesnicima koji su već ranije preboljeli srčani i moždani udar, kao i onih kojima su već ugrađeni stentovi ili bypass. Kirurgija je uvijek zadnja opcija – upozorava dr. Jukić.

Ako npr. menadžer koji puši i ima povišen krvni tlak i masnoće u krvi prestane puštiti, regulira tlak i masnoće, pridržava se zdrave prehrane i prakticira umjerenu fizičku aktivnost, reducirat će rizik od kardiovaskularnih bolesti za više od 80 posto.

U prošlom stoljeću kirurgija je bila ‘kraljica’ medicine, a trendovi su bili: što invazivnije, što agresivnije, što krvavije, što radikalnije… Danas se takvi pristupi definitivno napuštaju, tako da su sadašnji trendovi: što neinvazivnije, beskrveno, endoskopski, laparoskopski, robotski… U vrhunskim svjetskim klinikama sve više je zastupljena takozvana jednodnevna kirurgija, čak se i zamjene srčanih zalistača danas izvode perkutanim pristupom ili robotski na kuću, cajućem srcu ‘kroz vrlo malu rupicu’ što je donedavno bilo nezamislivo.

• Kada su u pitanju kardiovaskularne bolesti, naša glavna zadaća je preventiva, no ne može se nikako povući ravna crta između prevencije i liječenja, a nakon toga i praćenja bolesnika iza intervencijskih i operacijskih zahvata – to je dakle sekundarna prevencija. Pored prevencije u svakodnevnoj praksi, sve više se susrećemo s ozbiljno bolesnim ljudima gdje je potrebna identifikacija visokorizičnih bolesnika i njihovo zbrinjavanje, bilo u jednoj od naših poliklinika ili u bolnicama s kojima imamo ugovor o poslovno-tehničkoj suradnji. Naš prioritet je rana dijagnostika u bolesnika s manjim i umjeranim rizikom (to su naši osiguranici s jednom od naših polica kao i privatni pacijenti) koju nam omogućuje najmodernija tehnologija, MSCT i MR angiografija koronarnih arterija. Što se tiče moždanog udara, veliki iskorak u ranoj dijagnostici, a time i u prevenciji, učinio je Doppler karotidnih arterija, dok sa srcem to do nedavno nije bilo moguće – neinvazivnim putem vidjeti postoji li suženje na koronarnoj arteriji – zaključuje dr. Jukić.